644
Prikaza
0
Komentara
OSIJEK - U četvrtak, 23. studenog, održana je panel-rasprava „Umjetna inteligencija: budućnost poslova i kako se pripremiti“ na Akademiji za umjetnost i kulturu. Rasprava je istražila mogućnosti, izazove i perspektive vezane uz utjecaj umjetne inteligencije na poslovno okruženje, a stručnjaci iz područja tehnologije, marketinga, obrazovanja i poslovnog sektora, podijelili su svoja iskustva i savjete. Na panelu su sudjelovali Emmanuel Karlo Nyarko, izvanredni profesor s FERIT-a, Darko Bilandžić iz marketinške agencije Creatos te Hrvoje Leventić iz Bamboo Lab-a, uz moderatoricu Katarinu Horvat.
Iako se čini da se umjetna inteligencija pojavila tek prošle godine, u stvarnosti se koristi više od 20 godina, doduše, u velikim kompanijama. Još 2010. pojavio se Autocomplete, program koji nadopunjava rečenice, no mnoge stvari iz naše svakodnevice također su rezultat umjetne inteligencije. Google je koristi kada na temelju naših pretraživanja traži odgovore, a Netflix i Amazon kada preporučuju slične sadržaje.
„Trenutno ne vidim organizaciju koja ne može izvući nešto korisno iz umjetne inteligencije, može se implementirati u sve, od sudstva i zdravstva pa do marketinga. Osobno sam, recimo, koristio Mid Journey za generiranje slika što mi je pomoglo pri pisanju knjige. U Vukovarskom muzeju otvorio sam interaktivnu izložbu, također uz pomoć generiranih slika Vučedolaca. Mogućnosti su zaista beskonačne.” - rekao je Bilandžić.
Tek je godinu dana prošlo od pojave Chat GPT-a, programa umjetne inteligencije za dijalog, a već se pojavio strah od gubitka poslova. Sudionici panela slažu se s jednom tvrdnjom - umjetna inteligencija definitivno će zamijeniti neke poslove, vrlo vjerojatno one ponavljajuće. Mnoge prakse tako će se ubrzati i personalizirati uz jeftinu cijenu.
„Mislim da će napraviti veliki kaos na tržištu u sljedećih pet godina. Neće zamijeniti ljude, ali će seniorima dati X faktor dok će juniorima trebati puno duže da dođu do više pozicije. Svi će se šlepati uz Chat GPT i ostalo, tako nikada neće zaista naučiti raditi. Moguće i da će nestati dosadašnji koncept ocjenjivanja jer će postati jako teško dokazati što je pisao učenik, a što softver.” - ističe Leventić.
Nyarko dodaje da će poslove poput branja voća ili slanja mailova, vjerojatno obavljati roboti i softveri, no kreativni poslovi pripast će čovjeku. Također naglašava da postoji velika odgovornost društva da dobro pripremi podatke za toliko moćan alat jer postoje brojna etička pitanja.
Naprednija verzija Chat GPT-ja, omogućava razne konfiguracije servera i pregled programskog koda, sve to uz značajno manje grešaka. S druge strane, besplatna verzija programa puna je propusta pa tako Kleopatra ispadne Jugoslavenskog, umjesto Makedonskog podrijetla. Čini se da digitalni alati ipak trebaju uvijek ostati pod kontrolom čovjeka. Kako kaže Bilandžić, dok jedni u umjetnoj inteligenciji vide smak svijeta, poduzetnici vide njezin potencijal.
„Na Svjetskom ekonomskom forumu rečeno je da u ovih godinu dana umjetna inteligencija nije napravila milijune otkaza, ali da je uskoro moguća prekvalifikacija poslova na svjetskoj razini. Američke firme su već počele vraćati ljude iz mirovina jer oni točno znaju koja pitanja trebaju pitati softver da bi dobili gotov proizvod. Bit će puno učenja, ljudi će biti prisiljeni više razmišljati i razgovarati.” - objašnjava.