NOVA GRADIŠKA - Cijeli život je jedna avantura. Ako vam je svaki dan isti, svaki dan gledate isti dnevnik u isto vrijeme ili nekakvu sapunicu, onda niste baš visoko iznad oblaka. Kroz putovanja spoznajete sebe, učite o samome sebi, učite o svijetu koji je stvarno drugačiji. - kazao je za PlusPortal Damir Šantek, strastveni planinar i putopisac koji je ovaj tjedan u Gradskoj knjižnici Nova Gradiška predstavio knjigu 'Visoko iznad oblaka' i tako nam dao priliku da ga pobliže upoznamo. Za PlusPortal iznio je svoja razmišljanja o duhovnoj dimenziji putovanja te poslao poruku o važnosti odgovornog pristupa vlastitoj sreći.

I.B./Plus

Ravnateljica Gradske knjižnice Nova Gradiška Marija Bradašić-Mikolčević podsjetila je kako Šantek već tradicionalno u Novoj Gradiški predstavlja i promovira svoje knjige te da mu je ovo završna knjiga trilogije putopisa 'Gdje misli nestaju' (2022.), 'Ispod površine' (2023.) i 'Visoko iznad oblaka' (2024.).

Damir Šantek rodom je iz Zagreba. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Planinar je, ronilac i putopisac. Putopise i danas objavljuje u časopisima Hrvatski planinar, Scubalife, Outdoors, Planinski vestnik i Hrvatske vode. Objavljivao je fotografije u brojnim časopisima, a osvojio je i brojne nagrade i prva mjesta na foto-natječajima, npr. National Geographic Hrvatska i Österreichischer Alpenverein. Planinario je i ronio po svim kontinentima, osim Australije.

Nakon osvajanja nekih od najviših vrhova svjetskih planina napisao je knjigu 'Gdje misli nestaju', a svoje doživljaje i fotografije bogatstva podmorskog svijeta objavio je u knjizi 'Ispod površine'. Njegova trilogija završila je visoko iznad oblaka, a novogradiškoj ju je publici predstavio kroz zanimljive priče i impresivne autorske fotografije te podijelio svoj doživljaj života u udaljenim zemljama poput Kenije, Venezuele, Kostarike, Kambodže i Tajlanda te Francuske i Maroka.

I.B./Plus

- Kad se maknete odavde, iz Hrvatske ili iz Europe, na neka druga mjesta gdje postoje drugačije civilizacije, drugačije kulture, vjere, drugačija hrana, gdje vrijede neke druge vrijednosti u odnosu na ove naše, onda vidite da ovo što mi mislimo da je univerzalno da to nije točno, da mi živimo u nekakvom svom svijetu. - naveo je Šantek.

Kulture su to koje su uvelike, unatoč vanjskim promjenama ili postojećim političkim ili ekonomskim utjecajima, do danas zadržale tradicijski način življenja. Ističe kako se to vidi u načinu gradnje kuća, hrani, odijevanju, djelatnostima, odgoju te u odnosima i ulozi u zajednici muškaraca i žena.

- Pripadnik plemena Massai više ne smije ubiti lava da bi 'odrastao', budući da je ubijanje lavova zabranjeno. Ipak, praksa genitalnog obrezivanja žena i dalje je ukorijenjena. Neobrezana žena jeftinija je od obrezane i muškarci mogu odbiti svaku ženu koja nije prošla taj postupak. Na rijeci Mekong (Kambodža) živi se u kućama koje su na vodi, nastambe za životinje također su na istim platformama, kao i škole, ambulanta i dr., a u istoj toj vodi ljudi se i kupaju i obavljaju nuždu. Na Tajlandu se slonovi i dalje zloupotrebljavaju kao radna snaga (vuku stabla, prevoze turiste i stvari). - istaknuo je Šantek tijekom izlaganja.

Naglašava kako ti ljudi ipak žive u nekom drugačijem svijetu te da su njihovi svjetovi često puno bogatiji od ovog našeg.

- Tamo se ljudi međusobno druže, nisu opterećeni tehnologijom, time tko ima kakav sat, tenisice, TV ili auto. Žive nekakav život koji je normalan, koji prihvaća sve, dok mi danas prihvaćamo, sutra ne, ove da, a ove ne. Mi smo opterećeni s puno ograda koje tamo ipak puno manje postoje. - kazao je Šantek.

Od malih smo nogu pod utjecajem obrazaca koji nam dolaze kroz obitelj, školu, kroz društvo. Shodno tome opterećeni smo politikom, uređenjem, neki drugi ljudi nam kroje svakodnevicu i važno nam je što oni misle da bismo se mi osjećali bolje ili sigurnije. To nas dobrim dijelom ograničava u otvaranju mogućnostima i stvaranju prilika za nešto novo pa tako i za putovanja. Kad to osvijestimo i počnemo odgovorno birati kako ćemo živjeti svoj život onda se sve mijenja.

- Svi smo kao mali bili znatiželjni. Roditelji djecu znaju sputavati i stavljaju ih u nekakve kutijice, određuju što moraju raditi, čime se baviti, umjesto da vide što bi dijete možda htjelo (trčati po šumi, penjati se po stablima, kupati se u potoku). Ako vas roditelji tjeraju u nekakve obrasce onda dobivate iskustva koja oni žele da vi dobijete. Kad se kao odrastao opet vratiš u to da budeš dijete, da istražuješ svijet oko sebe, kad shvatiš što je tebi bitno - je li to ljubav, uzgajanje cvijeća, skupljanje leptira, putovanje po svijetu - onda se svjetovi otvaraju, onda nema granica. - naveo je Šantek.

Za kraj našeg razgovora poručio je da biranje nečeg novog, drugačijeg, nije uvijek pitanje novca, već da je ključ uvijek naša percepcija.

- Ako se vi osjećate sretno i zadovoljno svejedno je imate li oko sebe nešto drugačije, bolje, skuplje, jeftinije. To je nebitno. Ako ste vi u sebi zadovoljni, onda ste sretni. Materijalno je samo statusni simbol. Auto je samo prijevozno sredstvo. Što je važnije, da se prevezete ili da se parkirate i da svi vide kakav auto imate? Kad skinete sa sebe te okove koji vas sputavaju vidite da je svijet prekrasno mjesto o kojem možete učiti svaki dan i da zapravo sebe možete obogatiti kroz iskustva koja možete steći na tim putovanjima. - naglasio je Šantek.