Kapetanić otkriva motive za pokretanje Natječaja, kao i viziju razvoja ove jedinstvene pjesničke platforme koja već okuplja pjesnike iz Hrvatske, BiH, Srbije, ali i šire.
NOVA GRADIŠKA - Zrinko Kapetanić načelnik je Policijske postaje Okučani - ali i pjesnik, interpretator stihova, pokretač pjesničkog natječaja te dobitnik nagrade 'Zvonimir Golob'. Njegove pjesme i interpretacije bilježe tisuće pregleda, a YouTube kanal na kojem objavljuje vlastitu i poeziju drugih autora sve je poznatiji u regiji.
Ivana Barišić
U siječnju 2025. pokrenuo je natječaj 'The voice of poetry' s ciljem afirmacije poezije kroz zvučnu interpretaciju.
U razgovoru za PlusPortal Kapetanić otkriva motive za pokretanje Natječaja, kao i viziju razvoja ove jedinstvene pjesničke platforme koja već okuplja pjesnike iz Hrvatske, BiH, Srbije, ali i šire.
Kad pjesnik izađe iz sjene interpretatora: Zrinko Kapetanić i snaga izgovorene poezije
Vrijedno priznanje - nagrada 'Zvonimir Golob'za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu za pjesmu 'Prolaznost' o kojoj smo već pisali OVDJE potvrda je rada iza kojeg stoji uvijek prisutna želja za novim izazovima. Pokazatelj potrebe za daljnjim rastom upravo je Natječaj 'The voice of poetry' koji je pokrenut još u siječnju 2025.
- U kontekstu mog pjesničkog puta ovo priznanje mi pomaže 'da se pjesnik probudi i podigne iznad interpretatora'. Moje me zanimanje ne sprječava da se bavim pisanjem, no potrebno je dati puno više energije. Natječaj je rezultat želje mnogih pjesnika koji su htjeli da im snimim pjesmu i postavim na svoj YouTube kanal. Prilika je za afirmirane, ali i one nepoznate, osobito mlade pjesnike, da kroz jedan dodatni oblik umjetnosti, a to je 'recitacija' ili kako ja volim reći 'interpretacija', njihova pjesma dobije dušu. - istaknuo je Kapetanić.
S obzirom na odličan odaziv autora iz Hrvatske i regije ovaj projekt mogao bi prerasti u kakvu manifestaciju te postati kreativan prostor za okupljanje šire zajednice.
- U prva dva kruga pristiglo je šezdesetak pjesama autora iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine. Ovaj Natječaj znači početak jednog projekta koji je pokrenula ekipa entuzijasta i želim da izraste u ozbiljan projekt koji će završiti zbirkom pjesama nagrađenih i javnom promocijom, pa sve do toga da jednog dana bude organiziran u obliku manifestacije. Za to je potrebno vrijeme, kao i financijska podrška. Vidim upravo takvu mogućnost da to bude projekt u koji ćemo uključiti i druge: škole, udruge, kulturne institucije. - kazao je Kapetanić.
Projekt bez granica. O inspiraciji i poticaju koji Natječaj donosi
Sudjelovanje u Natječaju The Voice of Poetry za brojne je autore predstavljalo priliku da vlastitu poeziju predstave u novom, zvučnom obliku. Pobjednici prvog i drugog kruga - Frančeska Liebmann i Robert Vučina - podijelili su s nama svoja iskustva sudjelovanja te otkrili što za njih osobno znači ovo priznanje.
Frančeska Liebmann rodom je iz Čapljine u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost te njemački jezik i književnost na Fakultetu filozofsko-humanističkih znanosti u Mostaru. Nagrađena je za zbirku pjesama Moja pjesma / Mein Gedicht, 2015. koja je tiskana dvojezično u nakladi Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Društva hrvatskih književnika. Autorica je i niza znanstvenih radova iz oblasti književnosti, jezikoslovlja i znanosti o prevođenju.
Ivana Barišić
Motive za svoje pjesme nalazi u svakodnevnim zbivanjima, a svojom je emotivnom antiratnom pjesmom 'Veći od čovjeka' napisanom u obliku soneta poslala poruku o važnosti zajedničkog djelovanja utemeljenog na razumu.
Ivana Barišić
- Inspiraciju pronalazim posvuda oko sebe - dok čitam dnevne novine, razmišljam o događajima u svijetu, reflektiram o proteklim događajima - mojim i mojih bližnjih, dok šetams djecom, promatram kako se igraju, uspavljujem ih. Pjesma 'Veći od čovjeka' snažni je vapaj za razumom u nemirnim vremenima u kojima se na sve strane zvecka oružjem, prijeti ratom. To je jedna od mojih uspjelijih pjesama, sjećam se da sam bila jako sretna i ispunjena kad sam je napisala - i, evo, sad mi je donijela novu sreću i divnu nagradu. Način na koji gospodin Zrinko Kapetanić interpretira poeziju, kao i milozvučnost njegovog glasa su me oduševili - to je bio odlučujući razlog zašto sam se i prijavila na Natječaj. Zahvalna sam žiriju da je prepoznao moj rad te proglasio upravo moju pjesmu pobjedničkom. - kazala je Liebmann.
Zvučnu interpretaciju možete poslušati u nastavku:
Robert Vučina mladi je pjesnik iz Mostara koji upravo dovršava svoju prvu zbirku poezije.Po struci je farmaceut, a trenutno pohađa doktorski studij farmaceutskih znanosti na Sveučilištu u Mostaru. Bio je finalist VI. Festivala poezije Ban Josip Jelačić za nagradu Konjanik, na prvom natječaju The voice of poetry ušao je uži izbor za pobjedničku pjesmu.
Ivana Barišić
Inspiraciju za pisanje pronalazi u katoličkoj vjeri i mitovima, a pjesmom 'Orfejev san' prikazao je odnos čovjekovih težnji i silu sudbine koja prati potragu za idealima.
- Univerzalna pitanja crpim iz predaja grčke i slavenske mitologije, a stihove dodatno oplemenjujem duhovnom dimenzijom. Pjesmom 'Orfejev san' prikazao sam ljudsku potragu za uzvišenim idealom i silom sudbine koja je gasi. Motiv Orfeja iz grčke mitologije oslikava upravo tu unutarnju borbu nade i neizvjesnosti. Osvojeno prvo mjesto na Natječaju znači mi afirmaciju mog dosadašnjeg pjesničkog rada. Osjetio sam neizmjernu sreću i ponos i duboku zahvalnost i dodatni poticaj da nastavim pisati i dijeliti svoje pjesme. - izjavio je Vučina.
Ivana Barišić
Zvučnu interpretaciju možete poslušati u nastavku članka:
Poezija ne traži odobrenje - traži autentičnost.
Unatoč popriličnoj marginalizaciji poezije u današnjem vremenu, naši sugovornici smatraju kako je poezija i dalje koristan alat za vraćanje k sebi, kao i za uspostavljanje dubljeg odnosa prema svijetu u kojem živimo. Svima onima koji još dvoje oko toga da izađu na svjetlo dana sa svojim radovima poručuju da budu autentični i hrabri te da ustraju u svojim idejama unatoč tome što će nailaziti na različite prepreke, kako unutarnje, tako i vanjske.
- Dok god ima onih koji svijet promatraju srcem i dušom, dok god odgajamo djecu da to čine, poezija ima budućnost. Drage pjesnikinje, dragi pjesnici, pokažite svijetu da postojite, da dišete, da osjećate. Neka na ovom svijetu u kojem su negativnosti sveprisutne ljepota bude što više zastupljena. Ne bojte se, ima dovoljno onih koji čitaju i tragaju za toplom riječju u stihovima! - naglasila je Liebmann.
Za Vučinu poezija je savršen oblik slobode, ona štiti i nadahnjuje naše umorne duše u ovom ubrzanom, stresnom svijetu te će kao takva uvijek biti živa.
- Samo hrabro! Tvoje pjesme mogu stvoriti zajedništvo koje danas više nego ikad trebamo. Čak i ako tvoji stihovi nisu cvijeće, možda su vaza, voda koja ga hrani, trnje ili čak zemlja. Svaki stih njeguje sjeme slobode i stvara nešto prekrasno. - izjavio je Vučina.
Za kraj našeg razgovora Kapetanić je dodao kako svima nama treba poticaja. Razlozi su različiti, kreću se između privatnog i poslovnog okruženja. Izlaza ima - biti ustrajan i svoj.
- Toliko sam književnih djela pročitao i interpretirao toliko pjesama da vrlo brzo mogu procijeniti vrijednost teksta. Budući da mnogi žele ostati anonimni, a pišu doista dobro, ohrabrujem ih ovim putem da nastave dalje i to objelodane bez straha. Pisanje je u svakom slučaju, objavljivali ili ne, iznimno dobro za oslobađanje stresa, strahova - ali i ljubavi u ovom kompleksnom vremenu u kojem živimo. Pišite, jer samo ćete tako savladati ovaj zanat! - zaključio je Kapetanić.
Ivana Barišić
