SLAVONSKI BROD - Povodom obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske kao i četvrt stoljeća organiziranog djelovanja Hrvata u Luksemburgu (Lëtzebuerger Initiativ fir Kroatien, osnovana: 16. listopada 1991.), u prostorijama Centre culturel Gare u samom središtu metropole, jučer je po drugi put održan „Hrvatski dan u Luksemburgu".

Začudo, i tom se prilikom Spominjao Slavonski Brod. Naime, među zanimljivim temama kao što su 'Izložba hrvatske naivne umjetnosti', 'Kajkavski je književni jezik, a ne dijalekt', '125. godišnjica rođenja Miroslava Krleže', 'Kajkavske pjesme i poezija' te Prezentacija projekta "Čitajmo hrvatski”, našla se i još jedna zanimljiva Brođanima, održana pod naslovom 'Što povezuje Slavonski Brod i Luksemburg?'.

Izlaganje je održao Brođanin Danijel Stanković koji je istražio očiglednu sličnost nekih obilježja Luksemburga i njegovog rodnog Slavonskog Broda. U nastavku slijedi podrobniji opis ove teme koja je izazvala veliki interes i starih i mladih, preuzet sa službene internetske stranice Hrvatskog društva Luksemburg.

Koja je veza između Slavonskog Broda i Luksemburga?

Iako više od tisuću kilometara udaljeni, ova dva grada itekako imaju određene povijesno-urbanističke poveznice. Glavna sličnost leži u tome da su u njima bile velike vojne utvrde. Glavna je, pak, razlika u tome da je Luksemburg kao cijeli grad bio tvrđava (poput Osijeka i Karlovca), dok je tvrđava u Slavonskom Brodu bila ponajprije vojni objekt, a sami se grad nalazio izvan nje.

Parking Glacis i slavonskobrodske Klasije

Jedan od elemenata svake vojne utvrde bile su i takozvane glasije, odnosno koso zemljište ispred rova nekadašnjih tvrđava ili drugih fortifikacijskih objekata koje napadaču ne daje mogućnost zaštite.

Međutim, kada čujete za 'glasije', vjerojatno nećete odmah pomisliti na veliki luksemburški parking na otvorenom, Glacis, od kojeg se prema ulici Côté d'Eich spušta vijugava serpentina Rue des Glacis (Ulica glasija). Ali to je upravo to! Ime tog trga i ulice, ostatak je vojno-obrambenog kompleksa koji se jasno vidi na tlocrtu nekadašnje luksemburške tvrđave.

Luksemburg je imao čak dva reda glasija - Aeusseres Glacis ili vanjska glasija i Inneres Glacis ili unutarnja glasija - dok je u Slavonskom Brodu bio samo jedan red glasija na kojima je kasnije nastao Sportsko-rekreativni centar „Klasije", a tako se ujedno i među 'domaćima' naziva taj dio grada.

Kazamati

Još su jedna poveznica i takozvani kazamati (casemates), to jest unutrašnje prostorije tvrđave, međusobno povezane zaštićenim hodnicima. U Luksemburgu su zaštićeni spomenik UNESCO-a, a u Slavonskom Brodu su još u procesu obnove s vrlo zanimljivim sadržajima (na primjer, Galerija Ružić, Muzej tambure i, nadamo se uskoro, Slavonska notna bajka).

Slavonski Brod - grad kravate?

Posebnost je Slavonskog Broda u tome što je na povijesnom zemljovidu Habsburške monarhije iz 1697. godine imenovan njemačkim nazivom 'Cravatten Statt' (u slobodnom prijevodu: 'hrvatsko mjesto ili grad'). Kako iz Udruge Academia Cravatica tvrde, taj stari njemački naziv za jedan hrvatski grad rasvjetljuje i produbljuje dosadašnje spoznaje o činjenici da je naziv 'kravata' koji je putem francuske riječi 'cravate' ušao u gotovo sve europske jezike, nastao iz etničkog imena Hrvat(i).

Kartu Slavonskog Broda i okolice iz 1697. godine, prikazanu i u galeriji fotografija, izradio je nizozemski vojni topograf Nikola Sparr de Bensdorf, a čuva se u Ratnom arhivu u Beču. Posebnost je tog zemljovida da mu je perspektiva obrnuta - gore je jug (današnji Bosanski Brod), a dolje je sjever (današnji Slavonski Brod). Vidljiva je i slavonskobrodska ada preko koje se danas pruža most između dvaju gradova i država. Cravatten Statt (dolje lijevo) označava uži centar Slavonskog Broda, a na mjestu gdje se nalazio Provianthaus (tj. mjesto opskrbe vojske) kasnije će 1715. godine započeti gradnja barokne tvrđave koja je trajala sve do 1780. S bosanske strane vidljivi su putovi za Doboj (Doboy) i Kotor Varoš (Cotor), a s hrvatske strane put prema Đakovu (Jacowar).