"Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu, kao u svim većim gradovima, a zakupnik je to uredno naplaćivao".
SLAVONSKI BROD - Kao što je poznato, Dunav je najveća rijeka u Europi bez Rusije pa je već zbog toga značajna tema za mnoge znanstvene discipline, no kada je riječ o humanističkim znanostima do sada nije bio značajnije tematiziran osim u arheologiji.
Nedavno je u Leidenu otkriven rukopisni putopis koji se sastoji od samih crteža, bez tekstualnog opisa putovanja, a vjerojatno ga je izradio nepoznati član nekog skupnog poslanstva u Carigradu koje je dunavskim vodenim i balkanskim kopnenim putem putovalo oko 1580. godine. Lajdenski „crtaći blok" sadrži 26 dovršenih crteža i pet nedovršenih skica što prikazuju mjesta od Hainburga na Dunavu do zapadnih prilaza Carigradu.
U povijesnoj struci pak, po prvi puta, slavonskobrodska podružnica Hrvatskog institura za povijest Slavonije,Srijema i Baranje te Gradski muzej Vukovar, u suradnji s brodskom Gradskom knjižnicom, organizira trodnevni Znanstveni skup na temu Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi, danas u brodskoj knjižnici, sutra u Vukovaru i ponovo u petak u Brodu.
S naglaskom na hrvatski dio Dunava, skup je na tragu onoga što je u ostalim podunavskim zemljama već učinjeno. "Želimo potaknuti da se Dunav kao civilizacijska tema u većoj mjeri osvijesti i u okviru hrvatske historiografije i srodnih humanističkih disciplina (arheologija, etnologija, književna povijest, povijest umjetnosti). Cilj je skupa da se multidisciplinarnim pristupima sustavnije istraže raznovrsni aspekti – ekohistorijski, ekonomski, politički, administrativni, kulturni, simbolički, ikonografski – povijesne baštine povezane s Dunavom na njegovom odsječku koji je u prošlosti omeđivao ili danas omeđuje hrvatske krajeve" navodi predstojnik brodske podružnice, dr.sc. Stanko Andrić.
Brojne su zanimljivosti vezane uz Dunav o čemu će govoriti 30-ak znanstvenika iz Osijeka, Zagreba, Novog Sada, Beograda, Čakovca, Iloka, Vukovara, Slavonskog Broda... Tako primjerice Branko Ostajmer iz Zagreba govori o vukovarskoj svakodnevici na obali Dunava između 19. i 20. stoljeća.
Autor kaže kako je život bio "prilično bujan na dunavskoj obali, puno više nego je to danas.
"Riječ je o svijetu koji je gotovo nestao jer se kroz proteklih stotinjak godina izmijenio Vukovar i Dunav, a i ljudi. U to vrijeme na Dunavu je bilo primjerice 30-ak vodenica koje su radile po cijele dane, a njezini su vlasnici po ugledu i moći bili među prvim gazdama Vukovara, dok se navečer čula pjesma vodeničara. Kada su se početkom 20. stoljeća počeli graditi suhozemni mlinovi, vodenice su polako nestajale. Bilo je i gradilište malih lađa, "čikli", a godišnje ih je u 19. stoljeću proizvodilo 170". Autor kaže kako je na Dunavu bilo puno ribara koji su prema kraju 19.stoljeća jako dobro živjeli, jer su uzimali zakup na vodama. Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se - za živčane bolesti, pa nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu, kao u svim većim gradovima, a zakupnik je to uredno naplaćivao.
Društveni život grada također se odvijao na obali Dunava, naročito Najparova bašča s velikom gostionicom gdje su se vikendima održavale društvene zabave s najstarijim pjevačkim društvom "Dunav", navodi autor.
Od starog i srednjeg vijeka Dunav je bio značajan prijelaz sa slavonskosremske i bačke strane, a u vrijeme ugarske srednjovjekovne države postoje tzv. skelski prijelazi, kao glavno prijevozno sredstvo između dvije dunavske obale, koji su prevozili stoku i ljude s jedne na drugu stranu. Jedno od značajnijih prijelaza, zbog položaja Dunava, bila je i Šarengradska skela o čemu je govorio Vladan Gavrilović, redovni prof.Filozofskog fakulteta u Novom Sadu."Postoje naznake da je ta skela radila i u tursko vrijeme a Habsburzi su je oslobađanjem Slavonije 1686.godine ponovo formirali. Habsburška država daje skelu u podzakup za 20 zlatnih forinti, a prevozili su konje i raznu rogatu marvu, ali i žitarice i naravno bio je to protok ljudi s jedne na drugu stranu" kaže prof. Gavrilović.
Sutra će Stanko Andrić u Vukovaru govoriti o najstarijim podunavskim putopisima koji govore o našim krajevima iz 16. i 17. stoljeća, a u fokusu su oni putopisi koji su ilustrirani, crtežima, akvarelima, prikazima mjesta uz Dunav što su u stvari, kaže autor, najstariji sačuvani likovni prikazi Vukovara, Erduta, Iloka...Napokon, nedavno je u Leidenu otkriven rukopisni putopis koji se sastoji od samih crteža, bez tekstualnog opisa putovanja, a vjerojatno ga je izradio nepoznati član nekog skupnog poslanstva u Carigradu koje je dunavskim vodenim i balkanskim kopnenim putem putovalo oko 1580. godine. Lajdenski „crtaći blok", naknadno naslovljen "Imagines urbium quarundam Hungariae et Turciae", sadrži 26 dovršenih crteža i pet nedovršenih skica što prikazuju mjesta od Hainburga na Dunavu do zapadnih prilaza Carigradu. Među njima su i prikazi sedam slavonsko-srijemskih mjesta: Osijeka, Erduta, Vukovara, Šarengrada, Petrovaradina, Slankamena i Zemuna. Iznimnu povijesnu vrijednost tih realističkih crteža naglašava činjenica da su to najstariji poznati likovni prikazi zapadne provenijencije koji predočuju izgled naselja u današnjem hrvatskom Podunavlju" zabilježio je autor.
Antonio Grgić iz Zagreba pozabavio se pak jedinstvenim primjerom rijeke kao dijelu kompozicije spomeničkog kompleksa "Pobjeda" u Batini, na obali Dunava. Riječ je o spomeniku monumentalnih dimenzija posvećenog Crvenoj armiji, radu hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, koji je sagrađen na mjestu Batinske bitke iz studenog 1944. godine između jedinica NOVJ i Crvene armije s jedne strane, te jedinica Wehrmachta i njegovih saveznika s druge. Spomenik je naročito značajan zbog njegova odnosa s Dunavom, koji je "odredio" mjesto održavanja Batinske bitke kao i oblikovanje samog spomenika. "I ne samo to, Dunav je nerazlučivi dio kompozicije spomenika, koji svojim monumentalnim tokom pojačava monumentalnost arhitektonike spomeničkog kompleksa i metaforički naznačuje kulturološki definiranu poziciju spomenika kao onog koji prkosi prolaznosti i opire se toku vremena" kaže autor.
O Dunavu, rijeci kojom su od pamtivijeka putovali ljudi i materijalna dobra, razmjenjivala se kulturna dostignuća i ideje i ovaj trodnevni znanstveni skup će dati svoje obilježje kroz tridesetak zanimljivih tema.
