„Učenici bolje savladaju gradivo o glagoljici kada im se omogući više radioničkog načina rada. Uz stvaranje koje teče s lakoćom pospješuje se i pamćenje novih informacija. Tako priča o glagoljici više nije samo suhoparno gradivo iz udžbenika.”
NOVA GRADIŠKA - U sklopu ljetnog programa KnjiGOigraonica na dječjem odjelu Gradske knjižnice Nova Gradiška održana je 21. kolovoza 2025. još jedna edukativno-likovna radionica. Ovaj put bila je posvećena glagoljici kao važnom dijelu hrvatske kulturne baštine. Voditeljica radionice bila je Marinela Banovčić, nastavnica hrvatskog jezika i književnosti iz Osnovne škole Ljudevita Gaja Nova Gradiška.
Cilj radionice bio je na kreativan i pristupačan način približiti djeci glagoljicu, upoznati ih s njezinim povijesnim, kulturnim i estetskim obilježjima, ali i pokazati kako ona i danas može biti nadahnuće u umjetnosti, dizajnu i igri.
Mala glagoljska akademija u Gradskoj knjižnici
Ideja za provođenje radionice na temu glagoljice u Gradskoj knjižnici rezultat je iskustva sudjelovanja nastavnice Banovčić i učenika šestog razreda na Maloj glagoljskoj akademiji u Roču pokraj Poreča u lipnju 2025. godine. Akademija je to koju organiziraju Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Agencija za odgoj i obrazovanje, a okuplja učenike i učitelje iz cijele Hrvatske.
Riječ je o ljetnoj školi udruge Mala glagoljska akademija »Juri Žakan« Roč u sklopu koje se učenici kroz različite sadržaje (književne, likovne,..) kreativno koriste glagoljicom.
- Na Akademiji vlada posebna kreativna atmosfera. Djeca su sudjelovala u različitim radionicama, od keramičarske, literarne i dramske do grafičke i novinarske. U grafičkoj radionici izrađivali smo naušnice, oslikavali majice i torbe glagoljskim slovima - sve ono što kasnije možemo svakodnevno koristiti. - prisjetila se Banovčić.
I Knjižnica je dobila svoju inačicu Akademije, pa su učenici kroz igru ''Slovo na slovo'' saznali zanimljive crtice o nastanku glagoljice, njezinoj upotrebi i razlozima zbog kojih je nestala iz svakodnevnog života. Svaki je sudionik dobio zadatak ispisati inicijale svoga imena glagoljicom i pretvoriti ih u originalna umjetnička djela.
- Učenici bolje savladaju gradivo o glagoljici kada im se omogući više radioničkog načina rada. Uz stvaranje koje teče s lakoćom pospješuje se i pamćenje novih informacija. Tako priča o glagoljici više nije samo suhoparno gradivo iz udžbenika. - naglasila je Banovčić.
Ivana Barišić
Glagoljica između igre, znanja i identiteta
Radionica u Gradskoj knjižnici u svojoj je verziji – spojem povijesti, likovnog sadržaja i igre pokazala koliko je praktičan rad presudan u susretu sa sadržajem koji je osnovnoškolcima prezentiran uglavnom teorijski. Unatoč kurikulumu, nastavnik je taj koji ima i mora imati tu snagu dati više prostora temi glagoljske pismenosti u sklopu redovne nastave.
- Glagoljici uvijek dajem mjesto na nastavi, osobito kada se obilježavaju Dani hrvatskog jezika. Jednom prigodom učenici su napravili u učionici svoju inačicu srednjovjekovne tiskare. Dobili su tekst domoljubnog sadržaja koji je trebalo napisati na glagoljici i otisnuti. To je samo jedan od primjera. Trudimo se raditi te iskorake. Mogućnosti je mnogo, samo treba volje. – kazala je Banovčić.
Često se kroz nastavu prolama onaj upitnik o tome koliko je znanje o glagoljici uopće od praktične važnosti, u smislu primjene. Banovčić ističe kako je upravo nastavnik jedna od najvažnijih spona u osvještavanja mogućnosti primjene glagoljice, a osobito u naglašavanju njezine pozicije na široj slici.
- Glagoljica svoju svrhu živi i dalje. Ona je danas zaživjela kao inspiracija, ali je neizostavni dio kulturnog identiteta. To je znanje koje djeca trebaju ponijeti iz škole - ne samo radi informacije koja im treba za nacionalne ispite, već i radi vlastitog osjećaja kulturne pripadnosti i to je ono što im uvijek naglašavamo. - zaključila je Banovčić.
