Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu organizirao je dosad više od pedeset aktivnosti, što govori o velikom entuzijazmu njihovog vodstva i članstva, dobrim dijelom mladim ljudima koji žele osmišljavati i pokretati nove sadržaje u svom zavičaju.
SERIJU članaka „Kako su mladi ostali na selu - Primjeri društvenog angažmana mladih u Brodsko-posavskoj županiji“, nastavljamo razgovorom s Josipom Jagodarom, predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu i Marijom Plemenčić, dopredsjednicom istog udruženja.
Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu osnovan je 22. rujna 2022. godine. Treći je to Ogranak Matice hrvatske u Brodsko-posavskoj županiji, uz slavonskobrodski i novogradiški.
- Stanje u kulturi na području Brodsko-posavske županije pratim od 2015. godine kada sam se vratio s fakulteta. Tada sam se aktivno uključio u rad Kreativne udruge mladih „Limes” te smo započeli aktivnosti i na području kulture. Nakon toga sam se učlanio u Maticu hrvatsku, Ogranak u Slavonskom Brodu 2017. godine. Budući da je jedan od ciljeva Matice organizacija kulturnih događanja i različitih aktivnosti, očekivao sam da brodski Ogranak upravo to radi. Kako sam do 2021. godine dobio jedino poziv na jednu skupštinu i jedan poziv na događaj koji je organizirao Ogranak, shvatio sam da postoji velika potreba za organiziranjem kulturnih aktivnosti i izdavačke djelatnosti na području cijele Brodsko-posavske i aktivnosti brodskog Ogranka po meni nisu bile dovoljne. Budući da nisam naišao na plodno tlo u brodskom Ogranku nakon prijedloga za izdavanje pojedinih knjiga i organizacije pojedinih događanja, pokrenuo sam u proljeće 2022. godine inicijativu za osnivanje novog Ogranka. U inicijativni odbor okupilo se petnaestak ljudi iz Slavonskog Kobaša i okolice te smo napravili osnivačku skupštinu na kojoj je bilo tridesetak članova koji su se učlanili u Maticu u proljeće. Ovom prilikom želim zahvaliti središnjici Matice hrvatske koja je odobrila osnivanje trećeg Ogranka na području naše županije, a 102. ogranka u Republici Hrvatskoj. Na osnivačku skupštinu došao je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran i glavni tajnik Marijo Dominiković, potom načelnik općine Oriovac, župnici i predsjednici drugih udruga s područja Slavonskog Kobaša. – uvodno je ispričao 34-godišnji Josip Jagodar, doktor znanosti zaposlen kao ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu.
Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu organizirao je dosad više od pedeset aktivnosti, što govori o velikom entuzijazmu njihovog vodstva i članstva, dobrim dijelom mladim ljudima koji žele osmišljavati i pokretati nove sadržaje u svom zavičaju.
- Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu prvenstveno je osnovan kako bi na području Brodsko-posavske županije organizirao događaje u kulturi i poboljšao izdavačku djelatnost. Dosad smo organizirali više od pedeset aktivnosti koje uključuju: izdavanje dviju zbirki pjesama, dvije slikovnice, desetak predavanja, predstavljanja knjiga, slikovnica, zbirki pjesama, predstavljanje knjiga, organizaciju likovnih i literarnih natječaja i krasnoslova za učenike osnovnih i srednjih škola, postavljanje dvije spomen-ploče na Markovom trgu, tiskali razglednice i straničnike. Također, pokrenuli smo akciju za opremanje blagovaonice u Područnoj školi u Slavonskom Kobašu te smo sudjelovali u suorganizaciji Dana sjećanja na akademskog slikara Zdravka Ćosića i Večer s maestrom Mihaelom Ferićem. Osim svega toga, organizirali smo i obilježavanje 850. obljetnice spomena Kloštra kod Kobaša, obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, 150. obljetnice Matoševa rođenja, posadili 11 Gupčevih lipa na Markovom trgu, postavili izložbe učenika, organizirali večeri poezije, kulturno-zabavne večeri i monodrame, kalendar udruga s područja Slavonskog Kobaša, obilježavali Mjesec hrvatske knjige i Mjesec borbe protiv ovisnosti te organizirali radionice za učenike u suradnji s Gimnazijom Matija Mesić i Državnim arhivom u Slavonskom Brodu. Povezali se s Ograncima iz Nove Gradiške, Požege, Kutine i Novske te odlazili na aktivnosti drugih ogranaka i institucija. Redovito prijavljujemo aktivnosti na natječaje općina i Brodsko-posavske županije, a ove godine Ministarstvo kulture i medija financiralo je devet predavanja na području cijele Brodsko-posavske županije povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. – nabrojao je Josip Jagodar, dodajući i da je to tek dio aktivnosti koje provode članovi njihovog Ogranka.
Ogranak trenutno broji 50-ak članova te je bio na 21. mjestu (od preko 100 ogranaka) po broju članova u Republici Hrvatskoj. Dakle, manje članova imaju mnogi veći gradovi.
- Okupljamo zaljubljenike u kulturu i različite stručnjake od Slavonskog Broda do Nove Gradiške, svih generacija. Ljudi prepoznaju rad našeg Ogranka i često se uključuju pa je od 2022. godine pedesetak novih članova pristupilo ovoj najstarijoj i najvažnijoj udruzi u kulturi. Otvoreni smo za nove članove i podupiremo nove ideje i izazove. Zbog toga je velik interes za članstvo. Iako je rad na volonterskoj bazi, želi se poboljšati stanje u kulturi i organizaciji događanja u ruralnim sredinama. Mladi se sve više uključuju, ovisno o aktivnostima i interesima. - istaknuo je Josip Jagodar.
Društvenim angažmanom u udruzi, KUD-u ili sličnoj organizaciji mladi ostvaruju svoje potencijale, jačaju psihološku otpornost, razvijaju socijalne vještine i osjećaj pripadnosti, čime mogu izbjeći rizična ponašanja.
- Čovjek je po prirodi društveno biće i bez društva, čovjek se ne može razvijati i napredovati. Smatram da mladi uključivanjem u udruge poput KUD-a, udruge mladih LIMES i slične udruge ostvaruju svoje potencijale, ovisno o vlastitim interesima, ali i kroz zajedničko djelovanje stječu nova prijateljstva i poznanstva koja im kasnije mogu biti od velike koristi u životu. Sudjelovanjem mladih u udrugama koje promiču pozitivne vrijednosti i ciljeve, mladi dobivaju priliku aktivno doprinositi zajednici, a pritom mogu izbjeći rizična ponašanja, uključujući ulazak u svijet ovisnosti. Kroz aktivnosti u udrugama jača se njihova psihološka otpornost, razvijaju socijalne vještine i osjećaj pripadnosti. Također, kroz međusobna prijateljstva mladi lakše pronalaze podršku, razumijevanje i ohrabrenje u trenutcima kad im je teško. Aktivnosti u udrugama često djeluju i terapeutski jer mladima omogućuju da korisno usmjere svoju energiju, izraze se i barem na kratko odmaknu od svakodnevnih briga. Ipak, ako netko osjeti da se suočava s ozbiljnijim teškoćama koje utječu na njegovo svakodnevno funkcioniranje, važno je potražiti stručnu pomoć na vrijeme, kako bi se spriječilo produbljivanje problema. - pojasnila nam je 30-godišnja Marija Plemenčić, magistra psihologije zaposlena u Dječjem vrtiću „Ivančica“ u Oriovcu.
Naši sugovornici svjedoče kako je biti pokretač lokalne zajednice svojim radom i vlastitim znanjem.
- Mislim da je svaka osoba pokretač lokalne zajednice svojim radom i vlastitim znanjem. Relativno rano uključio sam se društveni život, od osme godine član sam KUD-a „Matija Gubec”, od devete sam aktivan u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Slavonski Kobaš. Sviram tamburu u KUD-u od 2003. godine te sam aktivan do danas s prekidima za vrijeme studija. Okušao sam se i u sportu (Kajak kanu klub „Oriolik”), ali se u njemu nisam pronašao. Nakon gimnazije bio sam aktivan u Rijeci u tri studentske udruge, a povratkom u Kobaš aktivirao sam se u KUM-u „Limes”, potom inicirao osnivanje Savjeta mladih Općine Oriovac, a onda sam se „profesionalizirao” u pitanjima mladih kroz rad u županijskom savjetu, kao glavni tajnik koordinacije Županijskih savjeta mladih i na kraju kao predsjednik Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske. Tu sam dobio širu sliku i uključio se u brojne projekte te inicirao dio njih. Cilj je bio poboljšati kvalitetu života u ruralnim sredinama te sam djelomično i uspio uz pomoć kolegica i kolega s kojima sam organizirao nekoliko humanitarnih, zabavnih i drugih aktivnosti tijekom godina. Nakon što sam procijenio da je vrijeme da se maknem iz tog područja jer sam navršio trideset godina, odlučio sam svoje znanje i iskustvo prebaciti na kulturu. Radio sam u školi u Kobašu te surađivao s učiteljicama i učiteljima i učenicima u brojnim aktivnostima. Stekli smo međusobno povjerenje te smo odlučili oformiti novi Ogranak kao platformu za daljnje aktivnosti. Zahvaljujući podršci obitelji i prijatelja te poznanika iz sela i okolice, dosta smo toga napravili. Čovjek kao pojedinac treba imati ideje, ali i volju za radom. Dosta je slobodnog vremena potrebno za administrativne poslove te sam godinama volontirao jer sam smatrao da je to dodatna vrijednost. Danas, kada sam u Državnom arhivu, nastojim povezati što više udruga i institucija te lakše provodimo aktivnosti jer imamo više prostora na raspolaganju. Zahvaljujem i općini Oriovac i Brodsko-posavskoj županiji koje prate rad udruga te se nadam da će u budućnosti biti i većih dotacija za kulturu. To je ono što nas određuje i što treba njegovati. - detaljno nam je obrazložio Josip Jagodar.
Oni čuvaju i promiču kulturu i povijest svog kraja, ali organiziraju i događanja i o suvremenim pojavama u društvu, poput utjecaja ekrana na razvoj djece te štetnosti konzumacije energetskih pića kod djece i mladih.
- Uočila sam priliku da dodatno doprinesem zajednici kroz djelovanje u Ogranku Matice hrvatske u Slavonskom Kobaš te da tako doprem do šire publike. U svom profesionalnom okruženju uglavnom radim s djecom predškolske dobi i njihovim roditeljima pa nemam mnogo prilika baviti se temama koje su vezane uz odraslu populaciju, poput ovisnosti, ispitne anksioznosti ili općenito mentalnog zdravlja. Prethodnih godina sam tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti održala dva predavanja, jedno na temu utjecaja ekrana na razvoj djece, što je ujedno povezano s mojim redovnim poslom, te drugo o štetnosti konzumacije energetskih pića kod djece i mladih. Osim toga sam jako zainteresirana za očuvanje i promicanje kulture i povijesti našeg sela. Djelovanje u Ogranku omogućuje mi to na malo drugačiji način nego što je to na primjer KUD, jer se više bavimo istraživanjem i dokumentiranjem povijesti i običaja, ali i kroz njihovo povezivanje sa suvremenim životom. Upravo me ta kombinacija tradicije i modernog privukla u Ogranak. Kroz djelovanje u Ogranku upoznala sam mnogo novih ljudi i stekla nova prijateljstva koja se vjerojatno ne bi dogodila da se nisam uključila u njegov rad. - podijelila nam je svoje iskustvo Marija Plemenčić.
U Ogranku Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu vlada entuzijazam pa je planova mnogo.
- I dalje Ogranak planira brojne aktivnosti te je prijavio novi znanstveno-istraživački projekt na pojedine natječaje. Cilj je i ubuduće organizirati likovne, literarne natječaje i natječaj za najbolju krasnoslov koji je po prvi put organiziran potkraj prošle godine. Planira se izdavanje novih knjiga i predstavljanje knjiga i drugih izdanja Matice hrvatske. Po prvi put će se Ogranka prijaviti i na natječaj obilježavanja Dana europske baštine, a dugoročni je cilj izdati knjigu o nošnji, govori i drugim folklornim i tradicijskim običajima Slavonskog Kobaša i okolice. I ubuduće će se organizirati izložbe te druge aktivnosti koje budu predlagali članovi. Na svaki sastanak predsjedništva pozivaju se svi članovi koji su upoznati sa svim aktivnostima te i ovom prilikom pozivam čitatelje da se uključe u rad Ogranka i predlože nove aktivnosti i programe jer postoji veliki potencijal. Trenutno vlada jedan entuzijazam i nadam se da će se i u budućnosti nastaviti. Osim njih, pozivam i sve potencijalne sponzore i donatore da nam se jave i pomognu u radu jer se većinom aktivnosti financiraju iz donacija. Na sreću dosad nismo imali probleme s donatorima koji nam uvijek rado pomognu te im ovom prilikom zahvaljujem. - zaključio je Josip Jagodar.
Život na selu je kvalitetan i ispunjen
- Mislim da mladi danas žive dobro u ruralnoj sredini, poput Slavonskog Kobaša, jer je život na selu i dalje kvalitetan i ispunjen, a mnogi su mladi odlučili ostati ili se doseliti i zasnovati obitelj upravo ovdje. Smatram da je život u ruralnim sredinama mirniji od onoga u urbanim sredinama, a ljudi su otvoreniji, povezaniji i još uvijek postoji međusobno povjerenje. Ruralne sredine su sigurna mjesta gdje se ljudi većinom međusobno poznaju i manja je stopa kriminala, takvo okruženje posebno pogoduje obiteljskom životu i odgoju djece. Djeca su okružena prirodom i imaju prostora za igru i uključuju se u razne aktivnosti na otvorenom, mladi se također bave raznim aktivnostima na otvorenom, od obrađivanja zemlje sve do rekreativnih aktivnosti, što uvelike djeluje pozitivno kako na fizičko tako i na psihičko zdravlje.
Svakodnevni život mladih u odnosu na život naših roditelja se znatno razlikuje, primarno u tome što mladi danas imaju više mogućnosti za obrazovanje i stjecanje novih znanja, sve više mladih je visoko obrazovano i znanja koja steknu na fakultetu nastoje što bolje iskoristiti za dobrobit i razvoj svoje zajednice. Isto tako, danas postoje razni poticaji iz Vlade, ali i EU fondova koji omogućuju mladima da otvore svoje obrte i projekte i tako si osiguraju egzistenciju i rade ono što žele i vole. Danas je puno bolja povezanost s gradovima, ne u smislu javnog prijevoza, nego u smislu toga da danas svaka obitelj ima barem jedan ili dva automobila i mi smo za 40-ak minuta u Slavonskom Brodu, Požegi ili Novoj Gradiški. Postojanje interneta uvelike olakšava život, jer se velik dio poslova može obaviti online bez odlaska u urede i čekanja u redovima, što je u doba naših roditelja bilo neizbježno.- ispričala nam je Marija Plemenčić.
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva, u Hrvatskoj je 2011. godine bila 794.901 mlada osoba dobi od 15 do 29 godina, dok ih je 2021. bilo 611.604 ili 23,1 % manje. Istodobno, ukupan broj stanovnika čitave Hrvatske smanjio se za 9,6 %.
U Brodsko-posavskoj županiji mladih u toj dobi je bilo 31.487 u 2011., dok njih 22.152 u 2021. ili 29,6 % manje. Ukupan broj stanovnika županije u istom se razdoblju smanjio za 26,3 %.
U Općini Oriovac u toj dobi bilo je 1.126 u 2011., dok njih 812 u 2021. ili 27,9 % manje. Ukupan broj stanovnika u istom se razdoblju smanjio za 18,1 % (s 5.824 na 4.770).
U Slavonskom Kobašu u istoj dobi je bilo 250 u 2011., dok njih 204 u 2021. ili 18,4 % manje. Ukupan broj stanovnika u istom se razdoblju smanjio za 15,9 % (s 1.230 na 1.034).
Tekst financira Agencija za elektroničke medije, u sklopu Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
