SLAVONSKI BROD - Rezultati prvog istraživanja šišmiša provedenog u četiri zaštićena područja Brodsko-posavske županije uz Savu - značajnih krajobraza Jelas-polje, Gajna, bara Dvorina i prašuma Prašnik, predstavljeni u dvorani Muzeja brodskog Posavlja, pokazali su se vrlo zanimljivi za mlađu i stariju publiku, piše glas-slavonije.hr.

Riječ je o projektu čiji je nositelj Javna ustanova Natura Slavonica s partnerima, a s 5800 eura financirali su ga međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada Michael Otto Stiftung i dobrotvorna zaklada Aage V. Jensen.

- Cilj projekta je poboljšati znanje o šišmišima u Slavoniji te utvrditi vrste na zaštićenim područjima kao podlogu za poboljšanje upravljanja tim područjima kako bi ona bila pogodnija za njihovo očuvanje - kazala je biologinja Javne ustanove Vesna Andrić. Željeli su, dodaje, senzibilizirati javnost o njihovoj važnosti, pogotovo djecu, pa su s osnovcima u školama Vrpolja, Slobodnice i Slavonskog Broda izrađivali kućice za šišmiše, a kasnije ih u suradnji sa šumarima postavili u mlade šume kako bi privukli ove korisne sisavce i na prirodan način suzbijali šumske štetnike. U Hrvatskoj postoji 45 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. Rezultati istraživanja u prašumi Prašnik, kao jedinom izvornom ostatku tri stoljeća starih poplavnih šuma u Slavoniji, posebice su zanimljivi, kaže biologinja Mirna Mazija, jer takve stare šume podržavaju biološku raznolikost. Metodama hvatanja mrežama te snimanja i analizom ultrazvučnog glasanja, istraživanjem je na području BPŽ-a pronađeno 11 vrsta šišmiša.

- Zbog starih stabala, vode, velikog broja kukaca..., samo u šumi Prašnik nađeno je osam vrsta - rekla je ona.

- Širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) hvata se vrlo rijetko, a u Prašniku smo našli i ženke s mladima, što znači da im je to idealno stanište koje treba sačuvati - naglašeno je.

Nađen je i velikouhi šišmiš (Myotis bechteinii) te veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) koji skloništa nalazi uglavnom u špiljama, a otvorene livade poput bare Dvorine koristi kao prostor na kojem se hrani - navodi Mazija o zanimljivim vrstama za hrvatsku i europsku razinu. Ti noćni letači koji žive u vlažnim staništima, a o kojima postoje brojne predrasude (da se upleću u kosu, piju krv...) zapravo su vrlo korisni sisavci koji se hrane kukcima.

- Oni nam jedini pomažu regulirati populaciju noćnih kukaca - komaraca, noćnih leptira pa i štetnika na poljoprivrednim usjevima - dodaje Mazija. Samo dvije vrste, od ukupno 1300 vrsta u svijetu, piju krv, točnije hrane se krvlju domaćih životinja, ali ni jedna ne napada čovjeka i ne živi u Europi. U suvremenom svijetu šišmiši se sve češće prilagođavaju životu u gradovima, a najveći su im neprijatelji insekticidi koje čovjek koristi uništavajući prirodna staništa ovih važnih bića za očuvanje zdravih ekoloških sustava koja tijekom zime spavaju zimski san. Šišmiši pripadaju među najbrojnije skupine sisavaca u svijetu, čine gotovo četvrtinu od ukupnog broja vrsta sisavaca, rasprostranjeni su posvuda, osim na Antarktici, Sjevernom polu i nekim izoliranim oceanskim otocima. Jedini su sisavci koji aktivno lete, služe se ultrazvukom za orijentaciju i lov, a korisni su za poljoprivredu, ekonomiju, zdravstvo...

Šišmiši smanjuju broj štetnika i potrebu za uporabom pesticida jer samo u jednom satu šišmiš može pojesti do 1000 kukaca veličine komarca. U Južnoafričkoj Republici postoji velika kolonija koja ima oko 300.000 šišmiša. Znanstvenici su izračunali da oni godišnje pojedu oko 100 tona kukaca. Amerikanci su izračunali da uzgajivačima pamuka u Teksasu šišmiši loveći štetne kukce uštede oko 185 dolara po hektaru. U čitavom SAD-u tako kukcojedni šišmiši poljoprivrednicima uštede gotovo 23 milijarde dolara godišnje.