SLAVONSKI BROD - Izložba brodskog Filatelističkog društva i brodskih kolekcionara u Muzeju brodskog Posavlja okupila je posjetitelje, ljubitelje starih poštanskih marki, novca, razglednica, satova i umjetničkih djela - vlasništvo šestorice članova Hrvatskog filatelističkog društva Slavonski Brod, koje u kontinuitetu djeluje od 1935.godine. Proteklih 12 godina predsjednik društva je Željko Divnić, strastveni filatelist sa oko 60 tisuća poštanskih maraka koje skuplja preko pola stoljeća. 

Za vrijeme školskih praznika redovito organiziraju malu školu numizmatike i filatelije namijenjene najmlađim Brođanima, koji kroz igru i zabavu mogu nešto naučiti, a  iz njihovih redova vjerojatno će se regrutirati novi kolekcionari koji će u budućnosti pridonijeti skrbi za kulturnu baštinu što je i zajednički cilj.

Klub je danas otvoren ne samo za filateliste nego i šire kolekcionare pa se na izložbi, osim izloženih poštanskih maraka, mogu vidjeti sakupljene razglednice, rimske kovanice, papirni i kovani novac, umjetničke slike iz privatnih zbirki. Svaki pasionirani kolekcionar, kako svi potvrđuju, za "dobar komad" je spreman otići daleko i dati dosta novca, jer je riječ o strasti.

- Prestiž je posjedovati nešto što drugi nemaju - kaže Divnić, pa tako poštanske marke, primjerice, uspoređuje s dionicama. - Kada je ljevica na vlasti onda su  marke s likovima lijevo orijentiranih političara na cijeni, a kada je desnica na vlasti onda zbirka iz NDH puno više vrijedi - pojašnjava.

A puno puta je mukotrpno doći do komada koji traže pa slijede pregovori o cijeni ili razmjeni. - Nekada je jedna marka primjerice vrijedila jednu plaću, a sad je  možda zbog promijenjenih okolnosti desetinu  plaće. Najlakše se do pravih komada dolazi ako kupujete od ljudi koji se u to ne razumiju" potvrđuje Divnić. I sam je spreman učiniti svašta da bi došao do marke koju želi. - Od 64.godine sam u filateliji, imam mali stan i nemam skupi auto, a kad mi bi netko ponudio dobar auto ili dobru zbirku ja bih uvijek uzeo zbirku - kaže  ovaj pasionirani kolekcionar.  

Među većim svestranim brodskim kolekcionarima je Josip Kecerin, čiji je interes, osim filatelije, i numizmatika, notafilija, kartofilija, militarija, filumenija te umjetnička djela i drugi predmeti kulturne baštine. Na izložbi je, među ostalim, predstavio prvu hrvatsku marku iz 1918 godine.

- Zanimljivo je da se ova marka prodavala samo jedan dan u seriji od četiri marke a ukupno ih je bilo 15 tisuća za cijelu Hrvatsku. Nije bilo lako doći do te posebne serije koja je puštena u optjecaj 29. studenog 1918. godine. Na njoj je prikazan rob koji skida okove, što je bila aluzija na izlazak Hrvatske iz sastava Austro-Ugarske. Na gornjem rubu marke nalazio se natpis Hrvatska, a s obje strane kratice SHS, što je bio naziv za novonastalu državu u koju se Hrvatska uključila, Državu Slovenaca, Hrvata i Srba.

Prije te prve poštanske marke, u Hrvatskoj su se dugo godina koristile austrijske, odnosno ugarske marke. Inače, prva marka na svijetu nastala je 1840. godine u Velikoj Britaniji i naziva se Penny Black. Danas ih, prema Divnićevim riječima, ima svega sedam na svijetu. Marka je simbol države, a Hrvatska ju je dobila relativno kasno, prve su ušle u optjecaj 1850. godine iz Austrije.

Kolekcija se, kaže Kecerin, popunjava dugogodišnjim skupljanjem, kupovanjem, razmjenom i strpljenjem, a i njegov put skupljača započeo je prije pola stoljeća. Sjeća se kako je do nekih zanimljivih stvari dolazio posve slučajno, no za prave kvalitetne zbirke mora se imati novac.

- Ono što je vrijedno ima svoju cijenu, kod starih filatelista, kolekcionara. Priča kako možete ići ulicom i naći novčić koji vrijedi milijun dolara, postoji samo u filmovima. U traženju morate biti predani, a one  prave stvari morate biti spremni i platiti - kaže i dodaje kako su mu najdragocjenije u filateliji  markice kroatistike, poštanske marke s teritorija RH, ponosan je na zbirku maraka  BiH u Austro Ugarskoj, zatim iz države SHS pa iz Kraljevine Jugoslavije, NDH-zije itd, premda zbirke, kaže, nikada nisu završene.  

Među najmlađim je članovima brodskog kluba 37-godišnji Mario Kuzmanović, sakupljač razglednica i poštanskih žigova i maraka Slavonskog Broda. Interes za to krenuo je, kaže, još u osnovnoj školi a s godinama se ozbiljnije posvetio.

- Kolekcionari su specifični ljudi koje nešto tjera da skupljaju razne stvari i to ne može biti svatko. Zahtijeva hodanje po buvljacima, sajmovima, traženje starih stvari preko interneta. Mene zanima puno toga vezano za povijest Broda, a razglednice su mi najljepše - kaže ovaj kolekcionar, koji je do sada skupio 300-ak razglednica staroga Broda do 1945.godine. Prva koju je nabavio datira iz 1898.godine i prikazuje ulaz u brodsku Tvrđavu.

Jovan Kecman je izložio nekoliko zanimljivih analognih fotoaparata, primjerke ruske i njemačke produkcije 20.stoljeća, dok je Ninoslav Ljubičić predstavio dionice brodskih tvornica i društava iz prve polovice 20.stoljeća i predmete iz Broda na Savi, a Dražen Petrović odljeve povijesnih kovanica i suvenir-novčanice. Vedran Rubil je pak izložio telefonske kartice koje su izdali HPT i T-com na temu hrvatski novac, zastave kroz povijest slikarice, sport, nacionalni parkovi, podmorje, zmije, gušteri...

I zavičajni Muzej Brodskog Posavlja u svom fundusu čuva vrijednu zbirku brodske povijesti. - U tome nam pomažu strastveni brodski sakupljači koji popunjavaju sve ono što muzejski fundus nema - kazala je ravnateljica Danijela Ljubičić Mitrović. Na potonjoj je izložbi primjerice postavljeno i nekoliko umjetničkih slika iz zbirke Kecerin, pravih bisera važnih za nacionalno slikarstvo što će, kaže ravnateljica, nekada nadopuniti muzejsku zbirku, pogotovo kada se budu valorizirali  pojedini umjetnički opusi.

Suradnja  s članovima Filatelističkog društva u muzeju ide i kroz pedagoške aktivnosti. Za vrijeme školskih praznika tako se redovito organizira mala škola numizmatike i filatelije namijenjene najmlađim Brođanima, koji kroz igru i zabavu mogu nešto naučiti, a  iz njihovih redova vjerojatno će se regrutirati novi kolekcionari koji će u budućnosti pridonijeti skrbi za kulturnu baštinu što je i zajednički cilj.