SLAVONSKI BROD - Slavonskobrodska podružnica Hrvatskog instituta za povijest, u suradnji s Gradskom knjižnicom, predstavila je danas svoja nova izdanja. Dr. sc. Suzana Leček i dr. sc. Vladimir Geiger govorili su o zajedničkoj knjizi naslova „Krivnja i kazna. Politika odmazde i sudski proces ministru u Vladi NDH Živanu Kuveždiću 1948.-1949.”, dok su dr. sc. Dinko Župan i dr. sc. Stanko Andrić malobrojnoj, ali uvijek vjernoj publici predstavili 18. broj časopisa „Scrinia Slavonica”, godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest.

- Početkom godine predstavljamo najnoviji broj časopisa Scrinia Slavonica i, uz njega, jedno od novih knjižnih izdanja. Ove godine to je knjiga dvoje autora. Ovaj broj, sada već 'punoljetnog' časopisa, posvećen je kolegici Zlati Živaković Kerže koja je krajem 2018. otišla u mirovinu. Ima dosta tema iz povijesti gospodarstva i povijesti Osijeka jer se i ona pretežno bavila tom tematikom. Interes za naša izdanja sličan je onome za druga znanstvena izdanja nakladničkih kuća koje objavljuju tu vrstu knjiga. Interes postoji, ali je ograničen. Kao izdavač ne računamo na velike prodaje i brze zarade. U konačnici nismo profitabilna ustanova, ali računamo na kontinuirani i dugogodišnji interes za knjige koje ne gube na aktualnosti, nego predstavljaju trajnu vrijednost te se koriste u sveučilišnoj nastavi ili među kulturnom publikom. - za SBplus kazao je predstojnik Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, dr.sc. Stanko Andrić.

Dobro očuvana temeljita dokumentacija o cjelovitom procesu koji se nakon Drugog svjetskog rata vodio protiv ministra bez resora u Vladi Nezavisne Države Hrvatske, Živana Kuveždića, omogućila je autorima Suzani Leček i Vladimiru Geigeru da stvore važnu povijesnu bilješku o toj upečatljivoj, ali nedovoljno poznatoj, ličnosti.

- On je bio zanimljiva osoba. Jedan je od naistaknutijih narodnih zastupnika Hrvatske seljačke stranke između dva svjetska rata. Radi se o kategoriji ljudi o kojima je dosta teško pisati bilo što. To su seljaci. Nama su u tom povijesnom trenutku izuzetno zanimljivi jer se radi o prvoj prilici i mogućnosti da ti seljaci naprave nekakvu političku karijeru. Uspjeli smo ga pratiti i rekonstruirati kroz dvadesete i tridesete godine, a težište knjige je na procesu koji se vodio protiv njega nakon Drugog svjetskog rata. Naime, on je bio jedan od HSS-ovaca koji su stali uz režim NDH. Upravo zato što je bio iz HSS je dogurao razmjerno visoko po funkcijama pa je bio ministar bez resora. Visoka je to titula, ali i posao na kojem se zapravo ništa ne radi. To je bilo pokazno za režim. Da se vidi kako uvažavaju selo, seljaštvo, stare HSS-ovce, ali takav formalan položaj koštao ga je toga da je u svibnju 1945. sa cijelom Vladom morao pobjeći van. Nekoliko je godina bio po logorima, Amerikanci su dugo odbijali njegovo izručenje, ali je u konačnici, kao ministar Vlade NDH, izručen i tako kreće proces protiv njega koji traje od ljeta 1948. pa sve do njegovog pogubljenja u svibnju 1949. godine. - pojasnila je povijesni značaj javnosti slabo poznatog Kuveždića suautorica knjige, dr.sc. Suzana Leček, naglasivši kako je jednako bitno bilo i njegovo predstavljanje seljaka u vremenu prije no što je 'zasjeo u ministarsku fotelju'.

Knjiga je podijeljena u nekoliko dijelova. Prvi čine 'Kolaboracija i poratna politika odmazde u Europi' gdje se najprije čitatelju na uvid daje prostorno-vremenski kontekst u kojemu je živio i djelovao onaj o komu pišu. Zatim slijedi poglavlje 'Živan Kuveždić: od narodnog poslanika do narodnog neprijatelja' i, naposljetku, temeljit opis 'Istražnog postupka i sudskog procesa' vođenog protiv njega. Autori knjigu završavaju zaključnim razmatranjima.

- Zanimljivo nam je što je sačuvan cjelovit proces, a to je rijetkost. Obično se radi tek o fragmentima. Ovdje imamo sve; od njegove prve izjave kada je isporučen, cijeli istražni zapisnik pa sve do zapisnika o pogubljenju na Mirogoju. Ova knjiga možda će pomoći da Kuveždić ne ostane poznat samo u rodnoj Ilači jer se radi o pokaznoj osobi za tadašnji svijet i sve ono što se događalo između dva svjetska rata kao što predstavlja i nekakve nove mogućnosti koje su se otvorile običnom čovjeku da nešto učini za svoj kraj. Točno se vidi da se on u politiku bacio kako bi učinio nešto za seljake i svoj lokalni kraj. Najznačajnija je za njegovo djelovanje borba za Srijem zbog kojeg je i pristao biti uz režim NDH. Njegov šidski kotar prvo je pripojen Dunavskoj banovini koja je bila dominantno srpska i u kojoj je vladala puno veća represija nad Hrvatima. To mu je iskustvo 'pomoglo' na koju se stranu svrstati. Kao lik, Kuveždić kazuje priču o Hrvatskoj prije, tijekom i nakon rata. - dodala je Leček.

I ovim je izdanjima slavonskobrodska Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema pokazala kako postoji još pregršt tema koje čekaju da budu istražene i zabilježene te tako pretvorene u trajno bogatstvo ovoga kraja Hrvatske.