SLAVONSKI BROD - U velikoj dvorani slavonskobrodske knjižnice večeras je održana promocija knjige Roberta Skenderovića, „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije”. Time je najbolja knjiga iz povijesti 2017. godine (Nagrada „Mirjana Gross" za najbolju knjigu iz povijesti 2017., Nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata „Emerik Pavić” za najbolju knjigu u 2017.), nakon Subotice i Budimpešte, doživjela predstavljanje i u Slavonskom Brodu.

- Prije dva desetljeća, još u studentskim danima, počeo sam se baviti prošlošću podunavskih Hrvata. Ta me tema zaokupila iz obiteljskih razloga jer sam porijeklom iz subotičkog kraja. Već tada sam primijetio da je ta povijest Hrvata koji žive u prostoru između Dunava i Tise doista jako loše istražena. Studentskim pokušajima tada sam već počeo utvrđivati zanimljive činjenice koje sam kasnije objavljivao u znanstvenim radovima, a sada ih objedinio jednom djelu. - kazao je autor knjige o podunavskim Hrvatima, Robert Skenderović.

Knjiga obuhvaća razdoblje duže od pet stoljeća, prati vrijeme od prvih spomena Hrvata na tom području (između Dunava i Tise) krajem srednjeg vijeka pa sve do 1918. godine. To je razdoblje ključno za oblikovanje identiteta podunavskih Hrvata. U razdoblju do 19 stoljeća oblikovali su se u predmodernu etnokulturnu zajednica, a u 19. stoljeću postali su moderna hrvatska zajednica. Kroz brojne povijesne izvore knjiga pokazuje kako su podunavski Hrvati čitavo to vrijeme djelovali kao jedna jasno oblikovana zajednica koja je održavala veze s ostalim Hrvatima pa i onima u Bosni i Hercegovini i, primjerice, Istri, a obrađuje i dosad slabo poznate teme.

- Tijekom 18. stoljeća na tom se prostoru formiralo vrlo brojno bunjevačko plemstvo koje je imalo važan utjecaj u Bačkoj županiji pa i šire, u određenoj mjeri na razini čitave Ugarske. Druga važna tema je građanstvo koje se oblikovalo u predmoderno doba. Ono je imalo i ekonomsku snagu i politički utjecaj koji je bio dovoljan da se i politički formiraju kao moderna zajednica tog područja. - dodao je Skenderović te naglasio kako je knjiga prije svega upućena podunavskim Hrvatima kao pomoć u pronalasku svoje povijesti i otkrivanju činjenica koje su zaboravljene, ali je namijenjena i za raspravu široj javnosti te akademskoj zajednici - ne samo hrvatskoj, nego i mađarskoj i srpskoj jer obrađuje i teme poput raspada Austro-ugarske monarhije.

Osim dr. sc. Roberta Skenderovića, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Grb Grada Slavonskog Broda za dugogodišnji predani rad na istraživanju povijesti Slavonskog Broda, slavonsko-podunavskog prostora te opće dobro grada i građana Slavonskog Broda, knjigu su predstavili dr. sc. Mario Bara, recenzent, Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i dr. sc. Stanko Andrić, predstojnik slavonskobrodske Podružnice Hrvatskog instituta za povijest.

   - Ova knjiga iznimno je važna i zbog teme i zbog znanstvene razine na kojoj je autor tu temu obradio, a očito i zbog nekakve recepcije u našoj kulturnoj i društvenoj javnosti koju potvrđuju brojne nagrade. Ponosni smo na izdavanje i ove knjige. Možemo reći da je produkcija naše Podružnice na jednakoj razini kao i ranijih godina, a to obuhvaća pet do šest izdanih knjiga godišnje u suradnji s drugim institucijama te jedan svezak našeg časopisa. - kazao je dr. sc. Stanko Andrić, predstojnik slavonskobrodske Podružnice Hrvatskog instituta za povijest.

- Ovo je možda najvrjednija knjiga objavljena posljednjih deset godina u Vojvodini koja se izravno bavi pitanjem povijesti Hrvata iz Bačke. Naša povijest je velika i bogata, ali neistražena. Skenderović je uložio veliki napor da bi proučio pola milenija jednog naroda. To je dosad najcjelovitija sinteza koja je obuhvatila sve važno kada je u pitanju mjesna povijest. Zadovoljni smo jer smo sunakladnici. Time pokazujemo da i mi izvan domovine možemo biti vidljivi. - poručio je Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, dodavši kako su podunavski Hrvati, uz 57 900 Hrvata koji žive u Srbiji, živa zajednica s razvijenim segmentima društva koja želi sačuvati jezik, ime, sjećanje, ali i stvarati perspektive te sudjelovati u modernom društvu.

Veličina djela Roberta Skenderovića leži u činjenici da je dijelu jednog naroda uspio vratiti slavnu povijest koja im pripada time što je na jedno mjesto stavio sve činjenice u kojima će oni moći ponovno pronaći sebe i prošlost svojih predaka.