U prvoj polovici 20. stoljeća nastaje prava eksplozija u hrvatskom nakladništvu. Ta eksplozija je vidljiva na raznim područjima ljudske djelatnosti, a ona se naglo prekida dolaskom komunista na vlast, zbog svima poznatih razloga, rekao je autor izložbe.
SLAVONSKI BROD – U organizaciji Državnog arhiva u Slavonskom Brodu (DASB) i Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja”, u utorak 15. prosinca 2025. u izložbenoj dvorani Arhiva, otvorena je izložba pod nazivom “Nacionalne teme u nakladništvu prve polovine 20. stoljeća”. Autor izložbe je Ivan Stipić.
Uvodno se ravnatelj DASB-a doc. dr. sc. Josip Jagodar osvrnuo na aktivnosti koje je Arhiv proveo u ovoj godini vezano za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva na području Brodsko-posavske županije.
Foto: DZ
– Inicijativa je potekla prošle godine kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku da se 2025. godina proglasi godinom obilježavanja 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva. Imali smo u našem Arhivu već nekoliko aktivnosti tim povodom. Jedna od njih je bila već u lipnju kada smo imali otvorenje izložbe “Naprijed hrvatski narode za svoju slavu u čast!”, povodom obilježavanja 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine na području Brodsko-posavske županije. Nakon toga je na inicijativu Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu i Družbe “Braće Hrvatskog Zmaja” te pod pokroviteljstvom našega Arhiva i Ministarstva kulture i medija održano do sada 13 predavanja. Ta izložba je posjetila 13 mjesta na području naše županije, a ovo danas je posljednja aktivnost u ovoj godini vezano za to obilježavanje. Kolega Stipić je pripremio izložbu na 15 panoa i o kojoj će on sam nešto reći. Drago mi je da je na taj način Arhiv organizirao više aktivnosti i ostat će trajno zapisano da smo se i mi aktivno uključili u ovu značajnu obljetnicu. – kazao je ravnatelj Jagodar.
Josip Jagodar
Foto: DZ
Na početku svoga izlaganja, Ivan Stipić je rekao da je hrvatsko nakladništvo do početka 20. st. bilo opterećeno uglavnom jezičnim pitanjima, južnoslavenskim pitanjima i nekim drugim integracijama, pitanjima odnosa sa Austrijom itd. Međutim, u prvoj polovici 20. stoljeća nastaje prava eksplozija u hrvatskom nakladništvu. Ta eksplozija je vidljiva na raznim područjima ljudske djelatnosti, a ona se naglo prekida dolaskom komunista na vlast, zbog svima poznatih razloga, rekao je autor izložbe.
– Jedan od razloga, naravno, je cenzura. Drugi razlog je zabrana rada i djelovanja većini hrvatskih intelektualaca koji su “disali zrak” za vrijeme NDH, a treći razlog je u tome što je velika većina novinara pobijena, pa nitko nije imao razloga ni mogućnosti da piše. Kratki uzlet se dogodio krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina. Taj vrlo kratki uzlet nacionalnih tema ugušen je s Hrvatskim proljećem. Mnogi hrvatski intelektualci, koji su htjeli nešto pisati s nacionalnom tematikom, objavljivali su svoje knjige u inozemstvu osamdesetih godina 20. stoljeća. Pa čak i ministri iz komunističkih partizanskih vlada, Supek i ostali. Za to su redovno bili kažnjavani. Dakle, do uspostave samostalne i suverene Republike Hrvatske ovakav široko zahvaćen dijapazon nacionalnih tema nemamo. – naglasio je Stipić.
Ivan Stipić
Foto: DZ
– Ja sam ovu izložbu podijelio u više segmenata. Prvi segment je vezan za nešto što prelazi sami pojam nakladništva, a zapravo je vezan uz projekt hrvatske leksikografije i enciklopedistike. Nakladnička kuća „Minerva“ iz Zagreba 1936. godine izdaje prvi hrvatski leksikon koji je zbog proteka godina danas javno dobro. Izdaje se Hrvatska enciklopedija koju neki nazivaju čudnim imenom „Enciklopedija NDH“. To nije „Enciklopedija“ NDH jer je njezin pri svezak izašao za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, točnije Banovine Hrvatske, dakle prije nastanka NDH. Ali u NDH je bio njezin kraj, odnosno dolaskom komunista na vlast. Kad se malo bolje istraži sadržaj možemo vidjeti da ta enciklopedija ima izuzetno objektivne pojmove o Eisenhoweru, Churchillu, o rasizmu itd. Sve što je skupljeno u njoj poslužilo je, nakon ideološke obrade, za izdavanje Prve jugoslavenske enciklopedije. Prste u pekmezu su imali i naši velikani kao Miroslav Krleža itd. – napomenuo je Ivan Stipić.
– Nakon toga ima ovdje prikazan jedan veliki zbornik “Naša domovina” koji je uredio Filip Lukas četrdesetih godina i kada se pogleda tko su referentni autori priloga u tom zborniku vidi se da u njegovom sastavljanju sudjeluje hrvatska intelektualna elita. Tu sam kod leksikografije i enciklopedistike prikazao još i izdanje „Radost“, omladinsku enciklopediju koja je izašla u tri toma. Predviđeno je 12 tomova, ali je stalo 1945. godine. Dalje se nije izdavalo. Prvi pokušaj hrvatske enciklopedije je neslavno prošao, konkretno “Enciklopedija sveopćeg znanja” tiskana u Osijeku. Pa kad netko govori o ovoj tzv. Enciklopediji NDH, da je to prva hrvatska enciklopedija, treba reći da su Slavonija i Osijek imali prvu tiskanu hrvatsku enciklopediju. Postoje tu i neka referentna djela koja su izložena o operi, kazalištu, povijesti, književnosti i još nekim drugim temama- navodi autor izložbe.
– Druga cjelina je Hrvatsko kraljevstvo. To su prigodna izdanja vezana za srednji vijek, da tako kažem, povijesni romantizam jer je dosta toga tu napisano romantičarski i zato je nacionalno važno. Poslije toga slijedi proslava 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine koja je realizirana kroz “Odbor za proslavu 1000. godišnjice” i kroz “Odbor za milenijsku izložbu”. Oko toga ima jako puno naslova, a neki od njih su tu prezentirani. Pa ima i lokalnih autora, kao što je Vjekoslav Klaić, koji je značajan i na nacionalnoj razini. Ovdje sam svakako stavio jednu malu biblioteku koja se zove “Hrvatske narodne pripovijesti” koja nema neku veliku umjetničku vrijednost, ali je objedinila hrvatski subetnički prostor. Od Gradišća, do Bunjevaca, Bosne i Hercegovine, Hrvatske itd. To je tiskano u velikoj nakladi, preko 20.000 komada, i to je bio jedan od načina da, uz veliku agitaciju Seljačke sloge za opismenjavanje seljačkog puka, se narod međusobno bolje upozna.
Foto: DZ
– Nakon toga prikazan je rad Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” zbog toga što su izdali 50-ak naslova do 1950-ih godina 20. stoljeća i ti naslovi su vezani uglavnom za nacionalnu tematiku. U pitanju su radovi o različitim povijesnim osobama, mjestopisi… Ono što je zanimljivo, ta družba je 1945. zabranjena i njezina produkcija je stala do obnove devedesetih godina. Nakon toga imamo Povijest u Hrvata. Tu sam nastojao da ne zaobiđem niti jednog autora jer Hrvatska ima i desnu i lijevu ruku. Uz njih imamo prigodnice tiskane povodom različitih događaja posvećene Gaju, Strossmayeru, Radiću i ostalim velikanima hrvatske povijesti. Zatim imamo nacionalne teme iz hrvatske književnosti. Tu je zastupljen Nazor, Cesarec, Budak, Mara Švel-Garmišek, Matoš…
– I na kraju dolazimo do jedne cjeline Različito koja predstavlja širinu nakladništva jer ono obuhvaća etnlogiju, povijest, etnografiju, rudarstvo i sve moguće segmente koji su se ticali naših nacionalnih tema. Sve knjige koje su naznačene na plakatima i koje su dostupe on-line imaju QR kodove i mogu se prelistati uz pomoć pametnih telefona. Većina stvari u vitrinama su knjige koje nisu izložene na samim izložbenim panoima. Ovo je samo jedan mali dio, 1-3 posto onoga što je tiskano u prvoj polovini 20. stoljeća. Sve što je tada tiskano ne bi stalo u ovaj prostor u kojem smo sada pa je zato ova izložba bila poticaj i želja da se na neki način vidi ono što je rađeno prije stotinjak godina i da nas to motivira da radimo kvalitetnije i bolje. Naravno, ovo je moj skromni doprinos obilježavanju 1100. obljetnice hrvatskog kraljevstva. – zaključio je autor izložbe Ivan Stipić.
Foto: DZ
