Fuchsove reforme obećavaju modernizaciju, ali hoće li najmlađe hrvatsko sveučilište platiti cijenu ambicija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti?
SLAVONSKI BROD - Nedovoljno razvijeno, ali neophodno za regiju, Sveučilište u Slavonskom Brodu suočava se s izazovom opstanka u trenutku kada se najavljuje radikalno preoblikovanje hrvatskog visokog obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja pod vodstvom Radovana Fuchsa najavljuje reforme koje bi trebale smanjiti fragmentiranost sustava, povećati učinkovitost i uvesti financiranje temeljeno na rezultatima. Za Sveučilište u Slavonskom Brodu, koje već godinama traži svoj identitet i snagu, pitanje je kako će se snaći u novom sustavu koji preferira veće, integrirane i izvrsne institucije.
Reorganizacija: prijetnja ili prilika?
Jedan od ključnih dijelova Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) odnosi se na reorganizaciju javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta. Planom je predviđeno spajanje najmanje 12 znanstveno-istraživačkih organizacija te moguće integracije između fakulteta i instituta. Teoretski, ove promjene trebale bi potaknuti veću sinergiju i smanjiti financijske i organizacijske disfunkcije.
No, za Sveučilište u Slavonskom Brodu – najmlađe sveučilište u državi, s tek nekoliko godina djelovanja – ovi zahvati donose ozbiljnu prijetnju. Integracija s drugim ustanovama u regiji mogla bi ga svesti na status podružnice većih sustava, čime bi izgubilo autonomiju i priliku da razvije vlastiti identitet.
Financiranje prema rezultatima: kazna za mlađe institucije?
Još jedna velika promjena odnosi se na sustav financiranja. Sveučilišta će, počevši od 2025., sredstva dobivati prema ostvarenjima znanstvene izvrsnosti i uspjehu studijskih programa. U teoriji, ovo potiče kvalitetu i odgovornost, ali u praksi mlađe institucije, poput one u Slavonskom Brodu, nemaju iste početne uvjete za natjecanje s etabliranim sveučilištima poput onog u Zagrebu ili Splitu.
Studijski programi pod upitnikom
Posebno zabrinjava mogućnost ukidanja ili spajanja pojedinih studijskih programa. Fakulteti strojarstva, ekonomije i ekoinženjerstva, koji su ključni za razvoj Slavonije, mogli bi se suočiti s pritiscima da se uklope u veće centre. To bi značilo da regija ostaje bez stručnjaka koji su prijeko potrebni lokalnom gospodarstvu.
Kako smo pisali ranije, ove godine studij Strojarstva, nekad najpopularniji i najprepoznatljiviji u Slavonskom Brodu, u novoj su akademskoj godini upisala samo 33 studenta (a slobodnih je mjesta bilo 120).
Autonomija na udaru
Programski ugovori, koji se uvode za sva sveučilišta, predstavljaju još jedan kamen spoticanja. Iako se njima želi postići veća odgovornost u upravljanju, postoji opravdan strah da bi mogli ozbiljno narušiti autonomiju manjih institucija.
Sveučilište u Slavonskom Brodu već sada mora balansirati između lokalnih potreba i nacionalnih ambicija. U uvjetima dodatne kontrole financiranja, pitanje je koliko će moći očuvati fleksibilnost u kreiranju programa koji odgovaraju lokalnim potrebama.
Zaključak: kap u moru reformi?
Fuchsove reforme predstavljaju ambiciozan pokušaj modernizacije sustava visokog obrazovanja, ali ostaje pitanje tko će snositi najveći teret promjena. Slavonski Brod, kao simbol periferije u obrazovnom sustavu, mogao bi se naći među prvima na udaru.
Za Hrvatsku koja se suočava s demografskim padom i odljevom mladih, ovakve promjene moraju biti pažljivo provedene. Bez toga, postoji opasnost da reforme, umjesto razvoja, izazovu dodatnu destabilizaciju manjih akademskih zajednica poput one u Slavonskom Brodu.
