POŽEGA - Koja su to najdraža sjećanja i odredišta slavonskih Erasmusovaca? Najdraže Erasmus aktivnosti i fotografije? Kakvo su iskustvo doživjeli? - pitanja su na koja su danas odgovorili mnogi sadašnji, ali i bivši učenici Ekonomske škole Požega povodom obilježavanja Dana Erasmusa.

Ove godine, Dan Erasmusa, za razliku od prošlog puta, odlučili su održati su svoja 'četiri' zida škole. Zašto su se na to odlučili otkrila nam je jedna od voditeljica projekta, prof. Lidia Gerstman.

- Danas smo organizirali tri okrugla stola za učenike koji su putovali na mobilnosti - bili oni sadašnji ili bivši. Prezentirali su ovdje svoja iskustva i omogućili su sadašnjim učenicima da postave pitanja vezana za Erasmus. Drugačije je kada im to ispričaju učenici, nego mi nastavnici. Zašto smo ove godine ostali u školi? Prošle godine bili smo na Trgu sv. Terezije i bilo je stvarno lijepo, ali veoma izazovno i hladno. Zaključili smo da nam je puno lakše doprijeti do naših učenika ako ostanemo u školi. Nama je uvijek ograničenje prostor jer nemamo nekakvu dvoranu u kojoj bi mogli primiti veći broj učenika, no gdje ima volje, ima i načina. Vodeći se time mi smo uspješno organizirali današnji program. - otkrila nam je prof. Gerstman.

Mobilnosti na koje učenici idu zapravo su 'veliki zalog', no ne samo za njih već i za profesore, a isto tako i roditelje koji u svoj dom primaju potpunog neznanca i to iz druge zemlje. Gospođa Gerstman nam je kazala što zapravo za njih sve to i znači, odnosno, što im omogućuje te koja je najveća vrijednost Erasmus programa.

- Krenula bih od škole. Ona postaje prepoznatljiva na europskom planu, što svakoj školi u današnje vrijeme puno znači. Riječ je tu o umrežavanju s ostalim školama i širenju dobre prakse. Što se učenika tiče, rekla bih da je najzanimljivije bilo kada smo putovali u Njemačku i osvijestili da je Erasmus krenuo zapravo kroz razmijene njihove i francuske škole kojima su pokušali potaknuti učenike da se razvijaju u tolerantne osobe i ne sudjeluju u budućim ratovima. Zapravo, kroz Erasmus žele osvijestiti toleranciju među mladima i on se smatra najuspješnijim programom Europske Unije. Mi zaista vidimo da učenici steknu lijepa prijateljstva i da posve drukčijim očima gledaju te nacije s kojima su se susreli. To je ta najveća vrijednost Erasmusa. - zaključila je.

Kako doznajemo, Ekonomska škola Požega od 2015. do 2022. godine je sudjelovala u desetak Erasmus+ projekata tijekom kojih je u 20 zemalja putovalo gotovo 200 učenika i oko 25 nastavnika.

U današnjoj panel raspravi, kako je prethodno otkrila prof. Gerstman, sudjelovali su i bivši učenici Ekonomske škole. S jednim od njih odlučili smo razgovarati te smo doznali kako mobilnost izgleda iz učeničke perspektive.

- Dok sam išao ovdje u školu sudjelovao sam u dva Erasmus programa - Echosetu i My Culture - Your Culture - Our Culture (Moja kultura - Tvoja kultura - Naša kultura), no putovao sam sam jednom i to u Grčku. U kuću svojih roditelja udomio sam dva učenika, jednog iz Poljske te drugog iz Grčke. U Poljsku, nažalost, nismo putovali zbog epidemije koronavirusa. Po meni, jako lijepo i ugodno iskustvo jer smo upoznali puno ljudi, družili se i otkrili nove kulture. Mogu reći da sam i dan danas s tim ljudima u kontaktu, s jednim se čujem svaki dan, a znamo zajedno igrati i igrice online. Što se tiče same organizacije, to traje mjesecima prije mobilnosti što iziskuje i puno izostanaka sa nastave, no tu zahvaljujem profesorima koji su nam izlazili u susret zbog toga. Osobno mi nije bilo sve to teško, no znam puno njih kojima je cijela ta situacija - školovanje, a uz to Erasmus program - stvarala pritisak. No, ponavljam nije bilo potrebe za tim jer su profesori uvijek to razumjeli i nadoknađivali smo sve propušteno.

Za kraj bih rekao da mi je cijelo to iskustvo proširilo vidike jer sam počeo puno više poštovati druge kulture i razmišljati kako je u drugim zemljama u usporedbi s nama. Dakako, moje mišljenje se nakon svega promijenilo, i sada stojim iza toga da ne trebamo biti zarobljeni unutar granica države. - za Plusportal kazao je student druge godine Šumarstva i drvne tehnologije, Filip Pavković.