SLAVONSKI BROD - U utorak, 22. siječnja, u Narodnim su novinama objavljene odluke o donošenju 24 kurikuluma, a većina od preostalih trinaest trebala bi biti objavljena sljedeći tjedan.

Tim su objavama pokriveni strani jezici - engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski i grčki za osnovne škole i gimnazije, likovna i glazbena kultura za osnovne škole te likovna i glazbena umjetnost za gimnazije, tehnička kultura, priroda te priroda i društvo, biologija, geografija, matematika za sve razine obrazovanje te sociologija, filozofija, politika i gospodarstvo, logika i psihologija za gimnazije.

Svi kurikulumi moraju biti napravljeni prema principu „manje bubetanja činjenica, a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima".

Osim toga, objavljene su i odluke o donošenju pet međupredmetnih kurikuluma za osnovne i srednje škole naziva: Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj te Osobni i socijalni razvoj.

Potonji se, primjerice, objašnjava bitnim „za stjecanje znanja, vještina i stavova nužnih za razumijevanje sebe i vlastitih emocionalnih stanja, razumijevanje drugih, uspostavljanje i održavanje bliskih odnosa, postavljanje i ostvarivanje ciljeva, rješavanje problema i donošenje odluka".

Kurikulum nije donesen za povijest, zbog čega se nakladnici boje kako neće imati vremena za pripremu i tiskanje novih udžbenika, no ministrica Blaženka Divjak još uvijek nije prihvatila materijale radne skupine za taj predmet jer je sadržaj koji su predložili njezini članovi, još opširniji nego prethodni. To ni u kojem slučaju nije opcija jer je već ranije najavljeno kako svi kurikulumi moraju biti napravljeni tako da poštuju princip „manje bubetanja činjenica, a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima".

Tako primjerice u kurikulumu za Prirodu i društvo, za prva četiri razreda osnovne škole, stoji kako je „učenike potrebno postupno uvoditi u istraživačke aktivnosti, razvijati temeljne istraživačke vještine, poticati razvoj istraživačkih kompetencija integrirano, istraživačkim projektima, ali uvijek aktivnostima i sadržajima primjerenima njihovim mogućnostima i interesima".

Učeći nastavni predmet Geografiju, učenik će spoznati važnost identiteta u globaliziranom društvu te djelovati na očuvanju i promicanju lokalnoga, regionalnog i nacionalnog identiteta, uz poštovanje različitosti. Osim toga, navode, kako će se učenici koristiti geografskom pismenošću, logičkim mišljenjem, jezično-komunikacijskim i socijalnim vještinama za kritičko promišljanje o prostornim problemima radi pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja u svakodnevnome životu i za cjeloživotno učenje, samostalno i u skupini planirati i provesti istraživanje, uključujući terenski rad, radi otkrivanja novih spoznaja o geografskome prostoru.

Građanski odgoj i Tjelesna i zdravstvena kultura također su još uvijek bez kurikuluma, ali kako za te predmete udžbenici nisu potrebni, pritisak je, jasno, manji.

Prvi je to put da gore navedene međupredmetne teme ulaze u hrvatsko obrazovanje, a osnovna će zadaća nastavnika biti njihovo povezivanje odnosno integracija u postojeće predmete.

Tekstove svih odluka o kurikulumima objavljenima u Narodnim novinama, moguće je pronaći OVDJE.