SLAVONSKI BROD - Cjelovita reforma cjelokupnog obrazovnog sustava očekuje sve slavonskobrodske osnovne i srednje škole. Ovih se dana puno priča o promjenama u nastavnom predmetu Informatika, o čemu je i SBplus nedavno pisao, zatim o trajanju školskog dana, obujmu i sadržaju gradiva te zastarjelom načinu podučavanja.

Čime je točno hrvatska javnost nezadovoljna u obrazovnom sustavu, koje predmete bi uveli u škole, a koje izbacili istražio je portal EduCentar na 400 ispitanika, piše Glas Istre.

Većina ispitanika, njih 61 posto smatra da je obrazovni sustav loš i da su mu potrebne ozbiljne reforme. Da obrazovni sustav nije tako loš, ali da su mu potrebna poboljšanja smatra 37 posto ispitanika, dok svega dva posto smatra kako je naš obrazovni sustav dobra ovakav kakav je.

Najvećom manom obrazovnog sustava ispitanici smatraju učenje napamet (64 posto) te ne poticanje razmišljanja i logičkog zaključivanja djece (54 posto). Polovica ispitanika smatra da su neki predmeti potpuno krivi, dok drugi krucijalni nedostaju. Također polovica ispitanika smatra kako u obrazovnom sustavu nedostaje praktična nastava. Previše gradiva zamjera 37 posto ispitanika, a previše predmeta njih 28 posto. Zanimljivo je da svega 14 posto ispitanika smatra kako je školska satnica prevelika.

Iako 28 posto ispitanika smatra kako u školi trenutno ima previše predmeta, u obrazovni sustav rado bi dodali pokoji predmet.

Tako bi u osnovnu školu, smatra preko 60 posto ispitanika, trebalo dodati obavezne predmete kao što su bonton i digitalna pismenost, a kao izborni predmet prvenstveno bi dodali domaćinstvo. Jedino što ispitanici ne smatraju da bi trebalo dodati u osnovnu školu su financijska pismenost i poslovna komunikacija. U srednju školu ispitanici bi dodali domaćinstvo kao izborni predmet, a kao obavezne predmete bi više od 60 posto ispitanika dodalo digitalnu pismenost, financijsku pismenost te spolni odgoj. Ispitanici su još predlagali kako bi u škole trebalo uvesti etiku, prvu pomoć i pojam o sebi/mentalno zdravlje.

Većina ispitanika (54 posto) smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, dok bi informatika trebala biti obavezni predmet u osnovnoj (80 posto) i srednjoj školi (77 posto). Zanimljivo je da bi informatiku kao predmet iz škola izbacilo jedan posto ispitanika, dok bi vjeronauk iz osnovne škole izbacilo njih 32 posto, a iz srednje škole 39 posto.

Mobiteli na nastavi su sve češća pojava i kod mlađe djece zato 84 posto ispitanika smatra kako bi prije nastave u osnovnoj školi djeca trebala „predati" mobitel nastavniku. Trećina ispitanika (34 posto) smatra da djeca ne moraju predavati mobitele već da je uloga nastavnika ta da angažira djecu kako ne bi imala potrebu koristiti mobitele pod satom. Najmanje ispitanika (31 posto) smatra da djeci ne treba oduzimati mobitele već da bi oni sami trebali znati kako nastava nije mjesto za njihovo korištenje. Kada je u pitanju korištenje mobitela u srednjoj školi, svega 16 posto ispitanika oduzelo bi učenicima mobitel prije nastave. Učenici bi sami trebali pripaziti na korištenje mobitela za nastavom, smatra 69 posto ispitanika, a 66 posto ih smatra kako je odgovornost nastavnika da angažiraju djecu toliko da im pažnja ne odluta na mobitel.

Više od polovice ispitanika (57 posto) smatra kako je danas djeci teže u školi nego što je bilo prijašnjim generacijama. Međutim, četvrtina smatra kako je danas čak i lakše i to radi dostupnosti informacija. Najmanje je ispitanika (17 posto) koji smatraju da je škola uvijek jednako teška, odnosno lagana. Obzirom na sve veću prisutnost mobitela, tableta i računala te njihovu upotrebu u svakodnevnom životu i učenju i informacije postaju sve dostupnije. Većina ispitanika (84 posto) smatra kako korištenje takvih tehnologija u razumnoj mjeri može pomoći u učenju, ali pretjerana upotreba tehnologija može i odmoći.