VRPOLJE - Ivan Meštrović rođen je 15. kolovoza 1883. godine u Vrpolju. Tijekom života profilirao se u najistaknutijieg kipara hrvatske moderne skulpture i vodeću ličnost umjetničkog života u Zagrebu. Proputovao je cijelu Europu i dio Amerike gdje je izlagao svoja brojna djela.

Večernji list donosi dosad neobjavljena Meštrovićeva pisma iz 1948. godine u kojima prijatelju piše o hrvatskoj domovini.

Doktor David Zrno bio je hrvatski intelektualac, franjevac, profesor i misionar koji je u Sjedinjene Američke Države došao 1930. godine. Sačuvani su njegovi dnevnici koje je vodio tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća u Americi dok je bio misionar i obilazio Hrvate u zapadnom dijelu države.  Bio je aktivan u kulturnom i političkom polju, a dijelio je ideje s mnoštvom hrvatskih intelektualaca u vezi sa stanjem u kojem se tada nalazila naša nacija. Kako je vidljivo iz sačuvanih pisama, intenzivno se družio i prijateljevao s velikim Ivanom Meštrovićem.

Meštrovićeva pisma pokazuju kako se hrvatski mentalitet i stanje u državi nije puno promijenilo tijekom tih 70 godina koje nas dijele. I tada su svi kukali, a ništa nisu činili kako bi se situacija promijenila.

„Naši ljudi se sa svih strana javljaju i uvijek ista kuknjava i iste želje, prigovori na neslogu i nejasnoću. Prolazi mi jedna miso koja još nije sasvim dozrela: kako bi bilo da Ujedinjeni Hrvati naprave, po engleskom i američkom uzoru jednu anketu s dva-tri zgodno sastavljena pitanja na svakog Hrvata. Kako on misli ili želi da Hrvati u buduć organiziraju svoj nacionalni život u svojoj domovini. To bi možda nekim ljudima otvorilo oči, istjeralo ih iz neodređenosti i dalo uvida u stvarnost psihološkog stanja našeg svijeta… Kad bi se ovo uspješno provelo imalo bi svoje moralno značenje i ukazalo bi jedino demokratski put", piše Meštrović o svojim sunarodnjacima.

Kasnije je Meštrović čak predložio pitanja na koja bi Hrvati trebali odgovoriti kako bi odlučili što žele od svog "nacionalnog života". Tako ih pita jesu li za monarhiju ili republiku, žele li jugoslavensku, srednje-europsku konfederaciju ili potpuno samostalnu državu Hrvatsku, jesu li za tadašnje stanje i položaj Hrvatske ili za promjenu.

Isto tako, postavlja zanimljivo pitanje o tomu misle li da hrvatskoj narodnoj duši odgovara autoritativna (desničarska ili ljevičarska) ili demokratska vladavina. No, ono najbitnije izraženo je u prvom upitu. Meštrovića zanima smatra li hrvatski narod uopće da može sam slobodnim glasovanjem odlučiti o svojoj sudbini.

U nastavku pisma poslanog uz anketu, koje možete pročitati u galeriji fotografija, raspravljao je dalje o hrvatskoj državnosti i neovisnosti.

Nadamo se kako će Hrvatski institut u Chicagu jednog dana Spomen-galeriji Ivana Meštrovića u Vrpolju ustupiti neka od spomenutih pisama kako bismo ih imali prilike vidjeti uživo.

Članak čemo završiti s još jednom Meštrovićevom rečenicom iz pisma, također primjenjivom na današnje hrvatsko društvo:

Pametniji treba da se strpe. Kako je točna ona indijska izreka: "Glupost je uzrok svih zala i nedaća".

Ostala Meštrovićeva pisma koja su dio korespondencije s fra Zrnom, možete u cijelosti pogledati i pročitati OVDJE.