Studenti diplomskih i poslijediplomskih studija tehničkih fakulteta, učenici srednjih škola, znanstvenici, stručnjaci, top manageri, ali i radnici u pogonu,... pa čak i obični ljudi željni znanja - svi oni, tvrde recenzenti, mogu imati koristi od knjige Nike Majdandžića.
SLAVONSKI BROD - Nakon što se Sveučilište u Slavonskom Brodu već danima spominje u negativnom kontekstu zbog skandala koji je neprimjerenim ponašanjem prouzročio njegov rektor Ivan Samardžić, danas smo imali priliku upravo iz zgrade Strojarskog fakulteta na slavonskobrodskom korzu izvijestiti o nečemu pozitivnom.
Tu nam je priliku pružio slavonskobrodski genijalac, prof.dr.sc. Niko Majdandžić, prvi počasni doktor znanosti najmlađeg Sveučilišta u zemlji koji je pred punom predavaonicom ponosno predstavio svoju knjigu. „Osnove digitalizacije - Priprema za 4. industrijsku revoluciju“.
Foto: Ž.G.
'Đuro' - najveći laboratorij koji je moguće zamisliti
Za Strojarski fakultet bio je vezan čitav svoj život.
- Ovdje sam počeo i završio svoj znanstveno-istraživački rad. Imao sam priliku održati dobru vezu s Đurom Đakovićem, najvećim laboratorijem koji je moguće zamisliti. Ono što sam naučio, prezentirao sam svijetu na različitim skupovima. Knjigom sam želio malo popuniti prazninu jer se malo zna o digitalizaciji, a to je danas osnova. Posvuda se s njom susrećemo, međutim, želio sam tomu dodati i doprinos brodskih znanstvenika, Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, ININ-a kao tvrtke koja je puno napravila te svega onoga zbog čega su Đuro Đaković i Strojarski fakultet postali poznati na svjetskoj mapi upravljanja proizvodnjom. - kazao je profesor Majdandžić.
'Slavonski Brod propustio je priliku'
Foto: Ž.G.
U razgovoru s medijima, prisjetio se danas i slavnih trenutaka Đure Đakovića, ali i svega propuštenog.
- Prije pedeset godina ostvareni su početci tih doprinosa i oni teku do danas. Valjalo bi u tom kontekstu poslušati što jedna velika tvrtka poput Končara kaže o rješenjima iz Slavonskog Broda. Svojim rješenjima pobijedili smo najveće svjetske ponuđače poput IBM-a. Brod je u to vrijeme bio pionir primjene informatike u poduzećima. Danas se prate trendovi. Imamo jako dobre tvrtke poput ININ-a, no propustili smo šansu da budemo ono što je danas Osijek - grad znanja i informatike. Nekada su njihovi informatičari nama dolazili na obuku. Iz Požege, Splita, Zagreba,... - otkrio nam je uoči predstavljanja knjige.
Na 335 stranica danas predstavljene knjige Majdandžić je, kroz razumljive i praktične primjere, pojasnio i razradio digitalizaciju poduzeća te njezinu nemjerljivu važnost u napretku i razvoju tog istog poduzeća. Dotaknuo se i upotrebe umjetne inteligencije, različitih upravljačkih sustava, robotizacije, strategije proizvodnje,... Osim rektoru Ivanu Samardžiću, autor je i djelatnicima Sveučilišta, Miroslavu Mazureku i Ivanu Stipiću, zahvalio na pomoći kod izdavanja ove knjige.
'Žao mi je moje generacije'
Foto: Ž.G.
- Knjiga je namijenjena svakom građaninu da vidi što se događa u svijetu. Taksiji lete zrakom, nema vozača, postoje umjetne ruke i noge koje izvršavaju zadatke, s ljudima razgovaramo na njihovim jezicima, a da te jezike samostalno ne znamo... treba se snaći i prilagoditi. Najviše mi je žao kad vidim svoju generaciju da ide uplaćivati uplatnice, a sve to mogu riješiti od kuće, pijuckajući i plaćajući telefonom. - zaključio je profesor koji se od rada i istraživanja nije umorio ni u osmom desetljeću života.
Knjigu naziva tek dijelom razvojne povijesti koja se neprestano mijenja, proširuje, nadopunjuje, raste,... Kao svaki pravi znanstvenik željan znanja, neprestanog rasta i usavršavanja - itekako je svjestan toga, neokrznut egomanijaštvom i narcisoidnošću kojima je današnjica snažno obilježena.
- Svjestan sam da postoje bolja rješenja od onih koja sam iznio. Postoje i novija. Neka rješenja u knjizi već su danas stara, a za mjesec dana će biti jako stara. No, predstavljaju dio povijesti u kojoj je Brod sa Strojarskim fakultetom i informatičkim tvrtkama predstavljao nešto na karti svjetskih dostignuća. Drago mi je da sam vam imao priliku to vam predstaviti. - dodao je.
O životu i radu profesora Majdandžića pisala je ranije za PlusPortal novinarka Marija Radošević, čiji su razgovori sa slavonskobrodskim zaslužnicima poput njega, ukoričeni u izdanje naslova Brodski svjetionici.
Upravo je svjetionicima jednom prigodom Majdandžić nazvao sve one pojedince iz Hrvatske koji se inovativnim rješenjima pojavljuju na svjetskom tržištu i predvode u razvoju znanosti - u kojemu Hrvatska, inače, generalno kaska.
