SLAVONSKI BROD - Iako je otpočetka bila neformalna, inicijativa četiriju profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, ove je godine postigla svoj cilj. Zahvaljujući Olji Družić Ljubotina, Marijani Kletečki Radović, Ivani Dobrotić i Antoniji Petričušić, uskoro će svaki osnovnoškolac u Hrvatskoj imati jedan besplatni obrok.

Kako su same objasnile, prije dvije godine ostale su potresene saznanjem da u Hrvatskoj ima roditelja koji ga svojoj djeci ne mogu priuštiti. Svoj su moralni „refleks“, kako bi imao pravničku težinu pred institucijama od kojih su očekivale rješavanje ovoga problema, argumentirale jednostavnim i logičnim premisama: budući da je osnovno školovanje u Hrvatskoj obvezno za sve, svako dijete onda ima pravo na jednak pristup školskoj prehrani.

Odlučnost četiriju profesorica, koje se i inače bave problematikom djece i mladih, sažela je Olja Družić Ljubotina: „Djeca naprosto ne smiju biti gladna, i točka.“

Pozitivnom odgovoru Vlade Republike Hrvatske zasigurno je pridonijela i trenutna kriza, koja je ipak pojačala „osjetljivost“ za socijalna pitanja. Tako će Ministarstvo znanosti i obrazovanja za spomenute obroke ove godine osigurati 550 milijuna kuna. Među 311 tisuća učenika, koji više neće morati brinuti za užinu, jesu i oni sa slavonskobrodskog područja.

- Upoznati smo s odlukom i radujemo se tome jer se slažemo da svako dijete ima pravo na to. Doduše, da bismo imali uvjete za serviranje toplih obroka, potrebno je dograditi pojedine dijelove škole, no i to je u tijeku te bi uskoro trebalo biti završeno - kazala je ravnteljica OŠ „Antun Mihanović“ u Slavonskom Brodu, Snježana Vinarić, pozitivno ocijenivši i socijalni moment odluke, kojim je izbjegnuto uvijek nepoželjna „podjela“ djece, odnosno roditelja, po bilo kojoj osnovi.

- Nije baš korektno nekima odrediti da užinu plaćaju, a drugi ne, tako da je i u tom pogledu odluka dobra. Mi smo, ustalom, gradskim projektom „Lunch Box“, već osigurali besplatan obrok za 59-ero učenika koji su u riziku od siromaštva. Pored toga, neki roditelji jednostavno ne žele plaćati užinu, nego si je njihova djeca u školu nose. Ova će mjera stoga svih 400-tinjak učenika škole na neki način izjednačiti.

Osim da djeca jedu, važno je i da jedu zdravo. I o tome se u inicijativi vodilo računa. S razlogom, smatra ravnateljica, podsjetivši da stjecanje zdravih navika kod mnoge djece danas nije baš lako.

- Pod odmorom uglavnom jedu slatkiše i grickalice, dakle nezdravo. Mi smo i tu već i ranije nešto poduzeli, pa smo im, primjerice, umjesto „običnog“, servirali integralno pecivo, više mliječne proizvode i sl. Ali oni takvu hranu često ne žele uzeti. Uglavnom, smišljlamo načine kako da ih pridobijemo: jedan tjedan im daš nešto što vole, drugi nešto zdravo, što ne vole... Iz tog razloga je jako dobro što će ti novi obroci biti zdravi.

Zaista je zabrinjavajući podatak da je od 311 tisuća učenika čak četvrtina u siromaštvu, što, u ovome kontekstu, znači da dnevno pojedu jedan ili, češće, nijedan cjeloviti obrok. S obzirom na taj podatak i na iznos kojim će se barem taj jedan obrok dnevno osigurati (prije inflacije iznos je bio upola manji!), postavlja se pitanje zašto se sama Vlada nije sjetila riješiti ovaj problem.

Kako bilo, najvažnije je da je ovaj veliki socijalni problem koliko-toliko riješen, a vrijedi pozornost svrnuti i na činjenicu, na koju je podsjetila priča četiriju profesorica, da se kvalitetnim idejama pojedinaca, uz malo političke volje, sustav može mijenjati nabolje.