ZAGREB / NOVA GRADIŠKA - Hrvatski sabor zadnjeg dana veljače posjetili su učenici novogradiške Elektrotehničke i ekonomske škole, a primio ih je saborski zastupnik HSS-a, Novogradiščanin Davor Vlaović, piše Radio Nova Gradiška.

- Ovih dana raspravljamo o strukovnim kurikulima, centrima izvrsnosti, vjerujem kako će i novogradiške srednje strukovne škole biti konkurentne kod osnivanja centara izvrsnosti i Mreže centara izvrsnosti u Hrvatskoj. Mladi su bogatstvo koje moramo sačuvati u Hrvatskoj i u Novoj Gradiški - kazao je Vlaović.

Razvoj Hrvatske bez ulaganja u obrazovanje i znanost nije moguć. Obrazovani sustav, da bi ispunio svoje zadaće, mora biti dinamičan, od njega se očekuje prilagodljivost potrebama tržišta rada te razvoju tehnike i tehnologije.

STEM područje i strukovno obrazovanje mogu postati pokretači razvoja hrvatskog gospodarstva za što su potrebna i veća ulaganja proračunskih sredstava.

- Donošenje nacionalnog kurikula je prvi prioritet, baš kao i ubrzanje procesa reforme obrazovnog sustava, posebno strukovnog obrazovanja. - rekao je narodni zastupnik HSS-a, Davor Vlaović, prilikom rasprave o Zakonu o strukovnom obrazovanju u Hrvatskom saboru.

Obrazložio je i važnost donošenja navedenog Zakona: "Donošenje Zakona o strukovnom obrazovanu važno je iz dva razloga; povlačenje sredstava iz europskih fondova koje će povećati kvalitetu obrazovnog sustava i mladima omogućiti stjecaje znanja i vještina za lakšu zapošljivosti i ostanak življenja u Hrvatskoj. Teško je prihvatljiva činjenica da i danas u Hrvatskoj imamo do 170 tisuća nezaposlenih, da je 93 tisuće Hrvata uselilo u Njemačku u posljednjih nekoliko godina, za ostale zemlje EU nemamo podatke. Model za povećanje zaposlenosti moramo tražiti kroz povećanje kvalitete i fleksibilnosti strukovnog obrazovanja koje će mladima dati šansu na tržištu rada."

U raspravi se osvrnuo na nelogičnosti u sustavu odlučivanja u školama koje osnivačima otežava donošenje odluka o promjenama obrazovnih programa:

– Sam sustav odlučivanja u obrazovanju je potrebno mijenjati, nedopustivo je da osnivači škola nemaju mogućnost utjecati na planiranje obrazovnih sadržaja i promjene obrazovnih programa, donose ih školski odbori u kojima su predstavnici osnivača u manjini i često budu preglasani jer zaposlenici čuvaju svoja radna mjesta. Županije kao osnivači pred tim problemom, bez promjene cjelokupnog Zakona o obrazovanju, su nemoćne i ne mogu provesti zacrtane strategije i uvođenje obrazovanja koje je potrebno tržištu rada i gospodarstvu. Problem strukovnom obrazovanju čini i nezainteresiranost gospodarstvenika za primanje naučnika ili vježbenika na obuku. Predloženi Zakon ne rješava te probleme. Dodatno je potrebna motivacija gospodarstvenika koji će od naučnika kroz rad obrazovati kompetentne radnike. Prijedlog HSS-a je donošenje nove strategije strukovnog obrazovanja koja će planirati dovoljan broj škola, opremu za te škole te najkvalitetnije i educirane nastavnike, nemotiviran nastavnik je jedan od većih problema hrvatskog obrazovanja, posebice za praktični dio nastave.

Strategija je važna za pravovaljanu motivaciju učenika i njihovih roditelja koji će znati prepoznati kvalitetu i odabrati obrazovanje za obrtnička zanimanja. Zakon predviđa obrazovanje obrtničkih zanimanja u sektoru turizma, poljoprivrede, obrta i gospodarstva što je dobro, nedostaje sektor građevinarstva, a upravo je zbog pojačanih aktivnosti na energetskoj obnovi građevina potreban veliki broj kvalitetnih građevinskih radnika. Građevinari su se sami organizirali i danas provode motivacijske radionice kako bi ta zanimanja približili mladima. Poslodavcima je potreban kvalitetan educirani radnik kojeg može educirati motiviran i kvalitetan učitelj. Danas je u Hrvatskoj dobro biti krovopokrivač, fasader, instalater , dobar majstor može pristojno živjeti od svoga rada.

Podržavamo osnivanje regionalnih centara kompetencija, čija mreža treba biti ravnomjerno raspoređena u cijelo RH, a Slavonija iz toga nikako ne smije biti izuzeta jer je najveći broj nezaposlenih u Slavoniji, Baranji i Srijemu, centri će se opremati najvećim djelom iz europskih sredstava. Slavonske županije nemaju dovoljno sredstava da same to učine zato trebaju biti dio Mreže centara izvrsnosti. Primjer dobre suradnje osnivača, županije i škole je Srednja poljoprivredna škola u Slavonskom Brodu, taj primjer treba slijediti.

Osim privući dobivena sredstva potrebno je i opravdati ista kroz ispunjavanje planiranih ciljeva. U Prijedlogu Zakona se govori o održivosti centara izvrsnosti, održivost se treba mjeriti kroz odgovore na zahtjeve poslodavaca, učenika i obrazovnog sustava kroz vidljive pomake u zapošljavaju i fleksibilizaciji obrazovnih program prilagođenih gospodarstvu.

Centre će osnivati jedinice lokalne i regionalne samouprave, što nije dovoljno, država mora biti u taj proces uključena jer županije ne mogu same financirati rad i održivost centara, u protivnom ako dopustite financiranje iz drugih izvora, tržišno, što je predviđeno, onda centri postaju konkurencija gospodarstvu , to se ne smije dogoditi centri i gospodarstvo moraju bit partneri na provođenju istog projekta obrazovanje najsuvremenijim metodama s najboljom opremom učenika u strukovnim srednjim školama. – kazao je Vlaović na kraju svog izlaganja.