'Vrijednosti za koje se sveučilišta bore osnovne su vrijednosti svakoga društva, a riječ je o kontinuiranoj potrazi za istinom, slobodi izražavanja, međusobnom uvažavanju i u trenutcima neslaganja, prihvaćanju različitosti te težnjama u ostvarivanju izvrsnosti.'
ZAGREB - Najveće i najstarije sveučilište u Republici Hrvatskoj jučer (14. listopada) je i službeno dobilo svog rektora. Stjepan Lakušić ponovno je izabran za obnašanje ove dužnosti u novom četverogodišnjem mandatu koji će trajati do rujna 2030.
- Danas stojim pred vama s dubokim osjećajem zahvalnosti i odgovornosti zbog prilike da u ovim izazovnim vremenima ponovno vodim najveće sveučilište u Hrvatskoj koje je među osam najvećih sveučilišta u Europi. - istaknuo je u svom nastupnom govoru na inauguraciji Lakušić te se osvrnu i na daljnji razvoj Sveučilišta u Zagrebu, njegov znača i ulogu koju ono danas ima.
Sveučilište u Zagrebu
- Vrijednosti za koje se sveučilišta bore osnovne su vrijednosti svakoga društva, a riječ je o kontinuiranoj potrazi za istinom, slobodi izražavanja, međusobnom uvažavanju i u trenutcima neslaganja, prihvaćanju različitosti te težnjama u ostvarivanju izvrsnosti. Snaga Sveučilišta u Zagrebu leži u činjenici da je ono kroz povijest bilo mjesto stvaranja najsnažnijih, najplemenitijih i najodgovornijih ljudi. (...) Programom koji je dobio veliku podršku osigurat će se i dalje snažna pozicija Sveučilišta u Zagrebu kao vodeće akademske institucije u ovom dijelu Europe, spremne odgovoriti na sve buduće izazove. - poručio je Lakušić.
Svečanosti inauguracije nazočili su brojni gosti i uzvanici koji su rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću poželjeli sreću u drugom mandatu, a zbog njegovog ponovnog izbora ponosan je i njegov rodni grad. Lakušić je rođen 1968. godine u Slavonskom Brodu gdje je završio srednju školu, a svoje obrazovanje nastavio je upravo na sveučilištu na čijem je danas čelu, na Fakultetu građevinskih znanosti.
Iako ga je život odveo iz rodnog kraja, nije ga zaboravio što je prije samo nekoliko mjeseci potvrdio u Klakaru, gdje je bio poseban gost Svečane sjednice Općinskog vijeća povodom Dana Općine. Što je tada poručio, možete pročitati u članku na poveznici.
Stjepan Lakušić iza sebe ima bogatu karijeru, a samo dio onoga što je postigao možete pročitati u njegovoj biografiji.
Stjepan Lakušić rođen je 31. kolovoza 1968. godine u Slavonskom Brodu. Po narodnosti je Hrvat i hrvatski državljanin. Oženjen je i otac jednog djeteta. Osnovnu školu završio je u Slavonskom Brodu. Srednju školu završio je 1987., također u Slavonskom Brodu, u tadašnjem Centru za usmjereno obrazovanje “Zlatko Šnajder”, čime je stekao stručnu spremu matematičara-informatičara. Iste je godine položio prijemni ispit na Sveučilišta u Zagrebu (današnjem Građevinskom fakultetu).
Nakon reguliranja vojne obveze, upisao je Fakultet građevinskih znanosti. Diplomirao je u ožujku 1994. godine. Nakon završetka studija, od 21. travnja 1994., zaposlio se u zvanju znanstvenoga novaka – asistenta na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Zavodu za prometnice. Magistrirao je 24. travnja 1998. obranivši rad pod naslovom “Utjecaj netočnosti izradbe konstrukcijskih elemenata na propisanu širinu tramvajskog kolosijeka”.
Akademski stupanj doktora znanosti stekao je obranom disertacije pod naslovom “Dinamički utjecaj vozila na tramvajski kolosijek” na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 27. studenoga 2003. U ožujku 2004. biran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, u ožujku 2008. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora, u rujnu 2012. u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora, a u studenome 2017. u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u trajnom zvanju u znanstvenom području tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana prometnice.
Pretežiti dio njegova znanstvenog rada usmjeren je na područje željeznica, posebice na istraživanje konstrukcija tramvajskoga i željezničkoga kolosijeka, dinamičkoga utjecaja vozila na kolosijek, buke i vibracija na kolosijecima te elemenata pričvršćenja tračnice na podlogu. U suradnji s Gradom Zagrebom pokrenuo je projekte vezane za zaštitu okoliša (utjecaj buke od prometa u urbanim sredinama) te projekte vezane za sustav upravljanja i održavanja gradskih prometnica (odabir načina sanacije).
Pokrenuo je nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih, znanstveno-stručnih i stručno-znanstvenih događanja te potom aktivno sudjelovao u njihovoj organizaciji i provedbi: International Conference on Road and Rail Infrastructure – CETRA, znanstveno-stručni skup Hrvatski graditeljski forum. stručno-znanstveni skup Dani prometnica, znanstveni skup Simpozij doktorskog studija građevinarstva, međunarodni znanstveni simpozij Novi trendovi u građevinarstvu, međunarodnu znanstvenu konferenciju o potresnom inženjerstvu (Croatian Conference on Earthquake Engineering – CroCEE)...
U razdoblju od 2006. do 2010. godine bio je voditelj usmjerenja Prometnice na diplomskom studiju Građevinskoga fakulteta. U razdoblju od akademske godine 2014./2015. do akademske godine 2018./2019. obnašao je dužnost prodekana za znanost, a od akademske godine 2018./2019. obnaša dužnost dekana Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1. ožujka 2022. izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu na četverogodišnji mandat koji započinje 1. listopada 2022. godine.
