SLAVONSKI BROD - Tri su tjedna do početka listopada, a samim time i starta nove akademske 2020./2021. godine. Provjerili smo, stoga, koje su fakultete ove godine upisivali slavonskobrodski gimnazijalci. Na naš upit Gimnazija „Matija Mesić" isti nam je dan (28. kolovoza 2020.) dostavila sve tražene podatke, dok statistiku druge brodske Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića nismo dobili na uvid.

Od 160 maturanata Gimnazije „Matija Mesić" koji su maturu položili na ljetnom roku, prvi izbor na listi odabranih fakulteta upisalo je njih čak 145, što je izvrstan uspjeh. Drugim izborom zadovoljiti se trebalo njih sedamnaestero, trećim sedmero, četvrtim njih šestero i petim tek jedan učenik. Možemo, dakle, kazati kako je većina učenika te škole uistinu upisala željeni fakultet, a tek 14-ero njih pristalo je na 'ono što se nudi'.

Jesenskom je roku pristupilo 16-ero maturanata, od kojih je dvoje upisalo prvi izbor, a dvoje drugi. Samo četvero učenika jesenskom je roku pristupilo jer su 'pali' maturu na prvom ispitnom roku. Gledamo li uspjeh na maturi svih maturanata, najbolje su rezultate ostvarili u ispitima iz engleskog i njemačkog - opći prosjek A razine bio je iznad ocjene četiri. O uspješnosti đaka slavonskobrodske gimnazije dovoljno govori podatak da od 199 maturanata njih tek šestero nije upisalo nijedan fakultet, a 24-ero se nije uspjelo upisati na prvom roku.

Medicinski fakultet u Zagrebu upisalo je četvero učenika, a za isto su se, na sveučilištima u Osijeku i Rijeci, odlučila još dva učenika. Dentalnu medicinu u Zagrebu je upisalo dvoje učenika. Od struka iz zdravstvene djelatnosti gimnazijalci tu nisu odustali pa iznenađuje kako su upisivali i sestrinstvo u Novoj Gradiški (1) te fizioterapiju u Vukovaru (2) i Orahovici (1). Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu upisalo je njih četvero, u Split na farmaciju odlazi jedno, a Medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku u Osijeku upisalo je njih troje. Za radiološku tehnologiju bio je zainteresiran tek jedan učenik generacije maturanata 2019./2020., kao i za Veterinarski fakultet u Zagrebu.

Za fiziku, informatiku i računarstvo bilo je ipak više zainteresiranih. Tako će u listopadu na studij matematike u Osijeku troje slavonskobrodskih gimnazijalaca, a dvoje će ići na kombiniranu 'matematiku i računarstvo'. Stručni studij Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku upisalo je dvoje učenika, a preddiplomski studij njih čak sedmero. Jedan je učenik tamo upisao 'čistu' elektrotehniku. Devetero učenika će na srodni zagrebački FER. Informatiku je u Rijeci upisalo dvoje, a računarstvo na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu jednako toliko. Nažalost, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu ove godine nije tako popularan - po jedan učenik upisao je tamo matematiku i fiziku. Varaždinski Fakultet organizacije i informatike upisalo je šestero.

Kada je u pitanju studij Strojarstva u Slavonskom Brodu, 'kod kuće' nastavlja studirati šestero učenika, a Proizvodno strojarstvo upisao je jedan. Petero učenika, isto tako, ostaje na slavonskobrodskom studiju Menadžmenta.

Dakle, od 199 maturanata iz slavonskobrodske Gimnazije, njih više od četrdeset odlučilo se poslušati preporuke i upisati fakultete nakon kojih je zaposlenje gotovo zagarantirano. Dakako, uspiju li 'dogurati do kraja'.

Neki su, ipak, ignorirali preporuke.

Pravni fakultet u Zagrebu upisalo je dvoje, u Osijeku četvero, a socijalni rad na istom fakultetu njih petero.

Prijeko potrebnu logopediju, nažalost, upisalo je u Zagreb tek dvoje učenika.

Ekonomski fakultet u Osijeku upisalo je šestero, studij Poslovne ekonomije u Zagrebu petero. Poslovnu ekonomiju u turizmu u Opatiji je upisao jedan učenik.

Za 'Arhitekturu i urbanizam' u Osijeku odlučilo se troje, za 'Dizajn' četvero, za građevinarstvo u Osijeku dvoje, graditeljstvo u Varaždinu jedno, grafičku tehnologiju u Zagrebu također jedno, a graditeljstvo na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu jedno.

Desetero učenika ove slavonskobrodske generacije gimnazijalaca odlučilo se za studij nekog stranog jezika, a popularna je bila i sociologija (sama ili u kombinaciji s drugim studijima) jer ju je izabralo četvero učenika. Za učiteljsko ili odgojiteljsko zanimanje odlučilo se njih sedmero., od čega četvero ostaje na studiju u Slavonskom Brodu.

Manje tipični ovogodišnji izbori su studij japanskog jezika u Puli, studij Demografije i iseljeništva na Hrvatskim studijima u Zagrebu, Inženjerstvo okoliša u Zagrebu te Hotelijerstvo i gastronomija u Makarskoj (splitsko Sveučilište).

Ostali studiji diljem zemlje zabilježili su po jednog upisanog iz Gimnazije „Matija Mesić".

Odluka o onome čime će se baviti ostatak života za jedne je teža, za druge lakša. Dok jedni o tome već od djetinjstva imaju vrlo jasnu sliku, drugi maturu dočekaju neodlučni. Poslovni uspjeh je često individualna stvar (neki bi rekli i stvar sreće), no na neke faktore je ipak moguće utjecati.

Tako je i ove godine bilo uputno slijediti smjernice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Za zagrebačko je područje preporuka bila smanjivanje upisa na politologiju, filozofiju, novinarstvo, tekstilni i modni dizajn, grafičku i tekstilnu tehnologiju, agronomiju i poslovnu ekonomiju.

Preporuke o tomu koje fakultete upisati, listu poželjnih zanimanja započinjale su medicinom, matematikom (nastavnički smjer), elektrotehnikom, računarstvom i informacijskom tehnologijom, rehabilitacijom i logopedijom, strojarstvom, germanistikom i farmacijom.

Situacija se, dakle, već generacijama ne mijenja kada su u pitanju deficitarna/suficitarna zanimanja, no upisne politike mnogih fakulteta ostaju iste. Kada bi se upisne kvote mijenjale, možda bi i učenici bili 'prisiljeni' učiniti racionalniji korak i upisati neke od fakulteta koji predviđaju brže zapošljavanje.