SLAVONSKI BROD - Tin Celner 24-godišnji je Brođanin koji već duže od pet godina živi u dijelu Hrvatske kojeg s razlogom zovu „Terra Magica". U Pulu je preselio kao student povijesti tamošnjeg Filozofskog fakulteta, a nada se kako će Istra (p)ostati njegovo trajno prebivalište.

- Bliži se kraj studiranja pa je normalna pojava straha vezanog za osnovna egzistencijalna pitanja. No, onaj tko provede dobar dio vremena u Istri, uglavnom iz nje ne želi otići. U svakom se smislu radi o dijelu Hrvatske potpuno drukčijem od njezina ostatka. Opuštenost, otvorenost prema različitom, viša razina svijesti, ispravnost nekih općih stavova,... sve je to ono zbog čega se nadam da će Istra jednog dana uistinu biti moj dom. - za SBplus iskreno je otkrio Tin.

U Slavonskom je Brodu rijetko jer je najčešće pretrpan aktivnostima vezanima za rad i studiranje u Puli. No, svoj je trag ostavio i u gradu na rijeci Savi, sudjelujući 2016. godine kao maketar u organizaciji „Festung kupa" koji je Tvrđavu Brod pretvorio u središte hrvatskog maketarstva. Tin će i u budućnosti nastaviti ulagati puno u različite aktivnosti - kako u Slavonskom Brodu, tako i u Puli.

- Aktivan sam od samog početka kada sam, uz povijest, najprije upisao i japanski. Od potonjeg sam kasnije odustao i posvetio se samo povijesti kojom se, kao znanstvenik, želim baviti. Opredijelio sam se, pritom, za suvremenu povijest.  Uz studentske obveze, uspijevam biti aktivan na različitim poljima. Prije više od dvije godine s kolegicom sam osnovao Udrugu studenata Filozofskog fakulteta u Puli čiji sam potpredsjednik bio, a istu sam funkciju odrađivao i u pulskom ogranku ISHA-e - međunarodnog udruženja studenata povijesti. - kazao je Tin.

Zbog međunarodne konferencije na temu „Antifašizma" u čijoj je organizaciji sudjelovao, a koja je Pulu upisala na kartu ISHA-inih događaja, Tin je stekao ozbiljne reference u akademskom svijetu. Rezultat njegova truda je i rektorova nagrada čijih je sedmero dobitnika objavljeno jučer.

- Rektorova nagrada je priznanje najboljim studentima za uspjeh postignut u prethodnoj godini studija. Dodjeljuje se najboljim studentima preddiplomskog, diplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija. Puno je tu uvjeta koji utječu na dodjelu. Uz to da student nije ponavljao niti jednu godinu studija, da je do kraja jesenskog ispitnog roka položio sve ispite iz prethodne godine studija, da ima prosjek ocjena ispita položenih prethodne godine studija najmanje 4,5, važne su i druge stvari poput aktivnosti i članstva u studentskim udrugama, objave radova i slično. Nagrada mi je veliko priznanje. - kazao je Tin.

Uz sve navedeno, Tin stigne i raditi.

- Sudjelujem u stvaranju emisije na HRT-ovom Radiju Pula. Riječ je o „Radio X-ici". Taj posao radim s užitkom i nije mi teško ulagati puno truda u to. Emisija ide jednom tjedno i bavi se studentskim temama. Iznenadio sam se koliko smo slušani, a nerijetko i s profesorima debatiram o temama koje 'provlačimo' kroz emisiju. - kazao je Tin, naglasivši kako se u budućnosti ipak ne vidi u novinarstvu, nego u znanstvenom radu povezanom s njegovom prvom ljubavlju - poviješću.

Razgovor s ovim svestranim mladim sugovornikom, iskoristili smo i za aktualne teme poput preimenovanja Ulice Mile Budaka kojeg je Slavonski Brod dočekao u 2022. godini.

- Nevjerojatno mi je da smo te promjene dočekali tek sada, ali pozitivno su me iznenadili neki ljudi koji su promijenili svoje viđenje na tu problematiku. Jednostavno nije normalno da danas imamo Ulicu Mile Budaka. Program ustaške politike uključivao je „trećinu treba pobiti, trećinu iseliti, trećinu pokrstiti" i već su takve stvari dovoljne da se želimo ograditi od tako nečega. No, ljudi se ne ograđuju iz neznanja, zbog straha kako će u tom slučaju biti okarakterizirani. Prvenstveno, ne razumiju što je komunizam i u tomu je danas najveći problem. Komunizam ne počiva na zločinu. Čitate li Marxa, Engelsa i Hegela prije toga, jasno vam je da komunizam nema veze sa zločinom i ubijanjem. Nijedna zemlja na svijetu nije bila komunistička, nego socijalistička. A socijalizam je tranzicijski put ka komunizmu. Fašizam i nacizam, nasuprot tomu, već u temeljima imaju zločinačku ideju i na njoj počivaju. Primjerice, Talijani su Slavene pogrdno nazivali „Schiavi" što znači „robovi", a u nacisti su stvarali „čistu" Njemačku. Dakle, u tomu je već ukorijenjena ideja o arijevskoj rasi pa je u samom začetku takva politika neprihvatljiva. - kazao je Tin.

Pitali smo ga i kako gleda na povjesničare kao na znanstvenike koji bi u svojim prosudbama trebali koristiti određenu metodologiju i alate koji će ih lišiti pretjerane subjektivnosti.

- Ako ćemo postmodernistički gledati stvari, onda istina ne postoji, o njoj se raspravlja. Nemoguće je biti apsolutno objektivan povjesničar, to čak nije niti preporučljivo. Čak i ako netko tvrdi da je potpuno objektivan, laže. Normalno je da u tumačenje stvari unosite dozu subjektivnog. Već pri izboru teme pokazujete svoje preferencije ili nekakav osobni interes. Potom se povežete s tim pričama i ljudima, sa svime što istražujete po arhivima. Čitao sam puno povjesničara i svaki od njih (ili nas) ima rečenicu kroz koju ga otkrijete... koja vam pokaže kako i gdje on stoji. U tomu nema ništa sporno. Neovisno o tomu razmišlja li neki povjesničar lijevo ili desno, on može napraviti fantastično validno znanstveno djelo ili rad. Iste činjenice moguće je prezentirati na različiti način, ali ako ih ogolimo, moguće je vidjeti istu stvar. - Tinovo je osobno mišljenje.

Razgovor s tako uspješnim i širokogrudnim mladim ljudima uistinu dopušta da s osmijehom na licu i bez imalo straha sigurno zaključimo - na mladima svijet ostaje.