SLAVONSKI BROD - Kako javlja vecernji.hr, nijedna od 428 općina u Hrvatskoj nije iskazala interes za spajanje s nekom drugom općinom nakon Vladine odluke o kriterijima za dodjelu poticaja za dobrovoljno funkcionalno ili stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave. Načelnici pozdravljaju ideju, no više ih zanima funkcionalno od stvarnog spajanja.

Pokazuje to koliko im znače njihove fotelje, mada je postojanje pojedinih općina odavno postalo suludo. Posebice je to vidljivo u slavonskim županijama koje su izgubile više od 15 posto stanovnika tijekom posljednjeg desetljeća.

Analizirajući ranije idealne kandidate za spajanje sa 'susjedima' u Brodsko-posavskoj županiji, spomenuli smo Gundince (1604), Gornje Bogićevce (1421) i Dragalić (1071) kao općine s najmanje stanovnika.

S druge strane, onim najgušće naseljenim općinama kao što su Sibinj (5771), Oriovac (4781) i Staro Petrovo Selo (4151), a koje su ujedno i među najuspješnijima, također bi se mogle 'priključiti' neke od susjednih općina.

Župan Danijel Marušić ranije je također izrazio stav kako promjene ne bi bile loše.

- Cjelokupna uprava živa je materija. Mora se mijenjati i modernizirati sukladno vremenu. Bit je u tomu da građani dobiju što bolju uslugu. Kako se mijenja vrijeme, može se mijenjati i ustroj. Rekao bih da su neki ustroji već odradili svoju ulogu i morali bi se korigirati u skladu s modernim vremenima. Pritom, prvenstveno, mislim na činjenicu da ne mogu sve općine sa svojim kapacitetima pratiti povlačenje sredstava za europske projekte. Moguće je da par općina ujedinimo u tom smislu da imaju neke zajedničke institucije. To bi bilo dobro i pozitivno. I sami načelnici razgovaraju o tomu. Općine su dale veliki obol u razvoju županija - pa tako i naše. To je bio jedan sustav poslije Rata koji je opravdao svoju svrhu. Sve naše općine otišle su daleko - od infrastrukture i svega ostalog, ali - kako sam rekao - nova vremena traže nešto drugo pa postoji mogućnost takvih spajanja.

Ipak, čini se kako ni Županija nije uspjela općinska vodstva nagovoriti na taj potez koji bi, ujedno, obogatio općinske blagajne.

Podsjetimo, za tekuću i naredne dvije godine, država je predvidjela sto milijuna kuna kojima će općine nagraditi za dobrovoljno spajanje sa 'susjednim' jedinicama - drugim općinama ili, pak, gradovima. To spajanje može biti samo funkcionalno ili, pak, stvarno, a država će ga poticati jednokratnim kapitalnim transferima tijekom petogodišnjeg razdoblja. Spojene bi općine bi, potom, ta sredstva trebale uložiti u infrastrukturne projekte.

Krajnji bi cilj trebao biti ostvaren do lipnja 2026. Dotad bi 85 općina trebalo biti ukinuto, a 171 općina trebala bi biti funkcionalno spojena s nekom drugom.