U nedjelju, 25. rujna, službeno je završio Weekend Media Festival koji je po 15. put održan u sjajnoj atmosferi stare Tvornice duhana u Rovinju, a na kojemu je i Plusportal imao svoju predstavnicu. Festival je ove godine doista ponudio šarolik program, od predavanja na temu grafičkog dizajna i emocija koje može izazvati pa sve do biotehnologija i preporuka za očekivanu recesiju 2023. godine. Neke od vrhunskih panela održala su poznata TV lica kao što je Ivana Paradžiković, nekadašnja voditeljica Dnevnika Nove TV i emisije Provjereno, koja je progovorila o srušenoj presudi Roe vs Wade u Americi, istaknuvši kako se borba za reproduktivna prava žena vodi do danas što dokazuje i slučaj Mirele Čavajde koji je dignuo cijelu Hrvatsku na noge. Festival su obilježili i brojni zabavni sadržaji poput kušanja vina, izložbi i koncerta od kojih se posebno ističe Konstrakta, predstavnica Srbije za Eurosong 2022. koja je ovaj put nastupila s grupom Zemlja gruva. O čemu se još govorilo na Festivalu, donosimo u nastavku.

Predavanje „Psihologija teksta i konteksta”

Predavanje o važnosti međuljudske komunikacije održale su psihologinje Marta Dumančić i Lucija Ogresta, partnerice i specijalistice za komunikaciju u kompaniji Non Marketing Communication (NMC). Ogresta ističe da riječi imaju veliku moć jer oblikuju naš svijet. U jednom psihološkom istraživanju, navodi, sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine i zamoljeni da igraju igru sličnu Monopoliju, a jedino pravilo je da surađuju kako bi došli do zajedničkog profita. Ono što se razlikovalo je naziv igre, jedna grupa je dobila ime „The Wall Street Game”, a druga „Community Game”. Istraživanje je pokazalo da su sudionici značajno manje surađivali u igri prvog naziva te su se, kaže, „međusobno poklali”. Razlog tome je što ljudi Wall Street asociraju s novcem, kapitalizmom i prije svega, pohlepom, a time su dvije riječi doslovce odredile tok igre, odnosno ljudsko ponašanje.

Upravo se u kontekstu odvija naša komunikacija pa tako u poslovnom svijetu treba izbjegavati generičke fraze poput „Koristimo ovu priliku da najavimo…” ili „Ova ponuda je samo za vas!”. Ogresta govori: „Takve fraze samo zauzimaju pažnju i prazan prostor u poruci, a osobi koja je čita ne donose nikakvu informaciju. Problem s marketinškim frazama je što su toliko puno puta izgovorene da osobe znaju da im se pokušava nešto prodati. Zlatno pravilo je: Kada pišete bilo kome, pišite kako pričate.” Također je korisno uvijek navesti razlog kada nešto tražimo ili iznosimo negativne vijesti jer naš mozak, naglašava, uvijek radi na autopilotu te mu riječ „jer” pomaže da brže donese odluku. Dumančić objašnjava: „Treba izbjegavati „ali”, „no” i „međutim” jer većina ljudi ne čuje dio prije „ali”. Razlog tome je što se često prvo navode pozitivne pa negativne vijesti, a naš mozak je podešen da traži samo negativne informacije. Rečenice „Ručak je fin, ali mi fali malo soli” i „Fali mi malo soli, ali ručak je fin” zvuče u potpunosti drugačije, upravo zbog promjene redoslijeda, odnosno tona govora.”

Panel „Ekonomija strasti”

Kako ostvariti profit od korištenja društvenih mreža, odgovorili su kreatori sadržaja Ana Radišić, osnivačica i voditeljica podcasta „Putem oblaka”, vizažistica Marina Mamić, influencerica Nika Ilčić, TikToker Marko Arsenijević te Kristijan Krištić, suvlasnik i direktor tvrtke Rox i Rox Beauty. Prema posljednjim statistikama društvene mreže okupljaju preko 4.7 milijarde korisnika diljem svijeta, što predstavlja gotovo 60% ukupne svjetske populacije. Ove vizualno atraktivne platforme kreiraju trendove, prostor za oglašavanje i masovnu komunikaciju,a razvijaju se iz dana u dan. Mamić ističe: „Društvene mreže su idealne platforme ako želite ostvariti multinacionalne suradnje. Velika odskočna daska u početku karijere su bili strani suradnici koji su me pronašli zbog objavljivanja makeup transformacija na YouTubeu, a s kojima sam ostvarila partnerstva koja traju do danas.”

O prednostima suradnje s influencerima u današnjem svijetu marketinga progovorio je Krištić: „Čini se da su influenceri izvrsni u stjecaju šire publike, posebice u smislu reklamiranja proizvoda iz beauty kategorije čije tržište trenutno nosi oko 8 milijardi dolara. Jako nam je bitno da izabrani suradnici imaju već jasno definiranu i odanu publiku te da educiraju istu o našim proizvodima, a rezultati prodaje su nam time daleko bolji.” Originalnost i autentičnost su na društvenim mrežama, kažu, najvažnije karakteristike te su nerijetko i preduvjet uspjeha projekta: „U mom slučaju, autentičnost je bila ključ jer iako danas postoji bezbroj podcasta, ono što me izdvaja je to što sam iskrena i svoja cijelo vrijeme. Veliku ulogu ima i golema strast i ljubav koju gajim prema svom poslu kao i inspiracija koju dobivam od drugih. Bitan je, naravno i razlog pokretanja projekta jer ljudi to osjete. Iskreno govoreći, krenula sam u ovo jer sam oduvijek htjela vlastitu terapiju, ali željela sam i učiti od uspješnih ljudi, iako danas zaista možemo učiti od svakoga.” - ističe Radišić. 

Budućnost reklamne industrije: „Generacijski pomak?”

Još jedno izvanredno predavanje održao je Saša Savić, Chief Executive Officer (CEO) medijske agencije Mediacom, koja je 2014. proglašena agencijom godine u dva najveća svjetska magazina za reklamu AdAge i AdWeek. Savić je čak dva puta imenovan menadžerom godine u Americi, a također je i književnik te autor knjige „Četvrta violina”. U sklopu predavanja „Generacijski pomak ili promjene koje će pamtiti generacije?” Savić ističe važnost odnosa reklama i televizije kao najpopularnijeg kanala za prenošenje poruke. Danas ipak bilježimo pad gledanosti i prevlast korištenja medija gdje dolazi do prezasićenja publike reklamama: „Prosječan broj reklama u danu Amerikanca danas iznosi do 10 000, na što smo se zapitali kolika je uopće pažnja koju ljudi pridaju reklamama? Prema istraživanju, dokazano je da samo tri od sto reklama drže pažnju slušatelja ili gledatelja duže od tri sekunde. Ovo sugerira da 97% onoga što mi u reklamnoj industriji radimo zapravo nema veliki učinak.” - objašnjava.

Savić vjeruje da je odrastao u industriji gdje ljudi plaćaju da ne kupe ono što im pokušavaju prodati, a kao dokaz tome spominje podatak da je čak 40% ljudi u razvijenim zemljama spremno platiti da bi izbjegli reklame: „Najsmješnije mi je da su streaming servisi poput Spotifyja shvatili kako je najbolji način da vas uvjere da platite za servis bez reklama, tako da ponude besplatan servis s reklamama. Za mene je također zabrinjavajuće to što američki potrošači kažu da im samo 23% brendova predstavlja nešto u životu, a razlog tome je 60% svih reklamnih poruka, uključujući sponzorstva, bez ikakve relevantnosti za njihov život. Ta greška košta nas oko trilijun dolara u prometu koji nije ostvaren.” Postavlja se pitanje: kako uopće osigurati svjetlu budućnost reklamne industrije? Savić navodi da je jedna karakteristika zajednička svim uspješnim i progresivnim kompanijama - spremnost na rizik i uporabu novih tehnologija i inovacija, a kao prvi korak navodi nužno povećanje relevantnost: „Svaka kompanija i brend mora imat jasan razlog za svoje postojanje i on mora biti stvaran dio komunikacije s javnosti. Svaki brend također mora biti dio kulture, ali i kreirati kulturu dok istovremeno mora prenijeti svoje značenje na osobnu razinu. Od ključne je važnosti shvatiti da brend više nije vlasništvo marketinških direktora već potrošača, a time ima pravo i prije svega, potrebu biti drugačiji za svakog čovjeka koji ga koristi.”