3223
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Dani otvorenih vrata KUL centra u slavonskobrodskom Centru mladih u Starčevićevoj ulici koji su počeli jučerašnjom projekcijom Dječje predstave „Slavuj", nastavljeni su danas u podne predstavom Kazališta „Zorin dom" iz Karlovca, naslova „Korak po korak do čiste planete".
Uslijedile su, potom, radionica izrade art-out časopisa „Sjenke žarkog ljeta", projekcija anima filmova, radionica portretne fotografije i radionica „Live Action Role Play".
Javnosti su se danas predstavile i slavonskobrodske udruge „Kameleon i Mreža" te „Paluba 7", koje uz nositelja projekta, Kazališnu družinu Ivane Brlić Mažuranić te druge partnere (Grad Slavonski Brod, KKD IBM i Fotoklub Kadar) već dvije godine aktivno sudjeluju u provođenju projekta Kulturni centar mladih – Razvoj javno – civilnog partnerstva u kulturi u Slavonskom Brodu (KUL centar), vrijednog 2.497.628,64 kuna.
Što su sve radili protekle dvije godine, najbolje su danas javnosti predstavili voditelji radionica i programa KUL centra u Centru mladih koji je ovim projektom i opremljen kvalitetnom opremom.
- Rijeka cvijeća je knjižica odrastanja u tri dijela; za manji uzras, mlade i odrasle. Okupili smo zainteresirane i nastojala sam svaku radionicu učiniti drugačijom kako bih ljude potaknula na pisanje. Željela sam da nađu inspiraciju. Ispalo je zanimljivo, puno je dobrih radova proisteklo iz tih radionica. Brođani se trebaju uključiti u ovakve projekte samo da se pomaknu s mjesta. Često čujemo kako se u gradu ništa ne događa, a zapravo je puno zanimljivih stvari, samo se treba pokrenuti. Ponekad je ljudima neugodno i strahuju od nepoznatog, no vrlo brzo se svi priviknu. Ništa nije pod prisilom, sve je na dobrovoljnoj bazi. Odrasli su ipak bili opušteniji, a srednjoškolci su se, zbog respekta prema starijima, znali zasramiti. Stariji vole čitati sve što su napisali, ne vole križati svoje pogreške. - kazala je profesorica hrvatskog jezika, Andrijana Nemet Kosijer, iz Udruge Kameleon i Mreža, jedna od voditeljica literarne Radionice 'Rijeka cvijeća'.
- Cilj je bio stvaranje ilustracija za tekstove koji će se naći u knjizi. Motivi su neobične svemirske inspiracije. Sve je bilo u duhu onoga što se piše. Djeca su bila iznimno motivirana. Pojedinačne radionice su rezultirale sa sedam do deset radova. Bilo je ugodno raditi u kreativnom ambijentu. Želim da se projekt održi i zadrži sinergiju udruga koju je stvorio. - kazala je diplomirana povjesničarka umjetnosti, Snježana Kauzlarić, zadužena za slikarski dio radionice 'Rijeka cvijeća'.
- Prvi smo i zasad jedini časopis brodskih SF i Fantasy autora. Dosad su izašla dva broja. Treći broj je u pripremi i izaći će u listopadu ove godine. Planiramo izlaziti barem jednom godišnje. - kazao je profesor Leo Lavrenčić koji je uz kolegicu iz Gimnazije Matija Mesić, Branku Pecić, vodio Radionice izrade zbirke pripovjedaka SF&F Tank.
- Zigi i Marina (op.a. bračni par Gojković) pozvali su me prije dvije godine na sudjelovanje u projektu. Moja je životna misija inače slična ovom Projektu - nagnati druge da se bave lijepim stvarima. Radionice su bile uspješne. Zamisao je bilo čitanje, a potom komentiranje i raspravljanje. Kako je glazba ono čime se najviše bavim, ubacio sam je i u ovu radionicu. Predstavljao sam brodske autorske bendove kroz povijest pop-rock glazbe u našem gradu. Boli me slaba posjećenost i slab odaziv. Inače je veliki problem ovog grada zainteresirati ljude za nešto i pokrenuti ih. Ne znam je li inertnost današnje mladeži uzrokovao rat i ono što je uslijedilo, ali mi stariji puno smo aktivniji nego oni u ovakvim stvarima. Kod njih su se čak i poljupci preselili u virtualni svijet. - iskreno je kazao Vlatko Balošić, voditelj Književnog kluba 'Arinoe', kazavši kako je prosječnih desetak sudionika radionica u gradu kakav je Slavonski Brod - premalo.
- Bilo je desetak stalnih polaznika radionice jer kroz dvije godine normalno je da netko odustaje, a netko se priključi. Zamislili smo to kao radionicu kreativnog pisanja, ali i razgovor i nagovor na čitanje, tako da je svaka radionica imala svoju temu; od teoretskog dijela iz teorije književnosti o kratkoj priči (formi za koju smo se odlučili za početničko pisanje) do slaganja te priče. Vrednovali smo ono što su pisali, valorizirali koliko su napredovali. Sada su to ljudi koji znaju postaviti kostur priče, odrediti broj likova, smjestiti ih u određeni prostor, ne zauzimati puno mjesta deskripcijom koja nije potrebna. A to su sve bile početničke greške koje smo uspjeli eliminirati. Teme su bile zadane, ali opće - primjerice, selidba, most,… tako da su 'pisci' imali slobodu. Ne znamo hoće li radionice rezultirati zbirkom njihovih priča jer je veliki korak biti podložan kritici i dati u javnost ono napisano. - kazala je profesorica književnosti Darija Mataić Agičić, voditeljica Radionice 'Piši ponekad', naglasivši kako je ovo i osobno za nju bilo zanimljivo iskustvo te prilika za nastavak cjeloživotnog obrazovanja.
- Izvođači pjesama koje izaberu sudionici radionice, ulaze u fiktivni ring. Slušamo pjesme, prevodimo tekstove i onda u kategorijama tekst, glazba i umjetnički dojam glasujemo za najbolje. Dosad smo održali 22 od 24 radionice. Preveli smo cijeli album 'Thick as a brick' Jethro Tulla. - kazao je Željko Parlov, voditelj Radionice prijevoda tekstova glazbenih djela i glazbena slušaonica 'U ringu'.
- Imali smo tri tipa radionica: predavačke, multimedijalne i radne. Tematski smo se bazirali na znanstvenu fantastiku i astronomiju. - kazali su voditelji Radionice izrade SF fanzina Svemirski Brod, Krešimir Grčević i Goran Kolarić.
- Misija Palube 7 bila je prikazivati filmove koji su inače dio kinotečnog programa i ne mogu se, primjerice, vidjeti u repertoaru Cinestara. Zanimljivo je da smo, kao Kino-klub, počeli raditi u vrijeme kad se zatvorilo posljednje brodsko kino Hrvatski dom, 2007. Nekoliko godina bili smo jedino mjesto u gradu gdje se, pod navodnicima, na velikom platnu mogao pogledati film. Nisu to bili superaktualni filmovi, nego klasici koji imaju svoju vrijednost. U 13 godina imali smo više od 300 projekcija - u Radničkom i Hrvatskom domu, dvorani Gradske knjižnice i Centru mladih. U sklopu projekta malo smo promijenili koncepciju i 'bacili' se na klasiku. Bilo je tu nijemih, eksperimentalnih filmova. Dvanaest puta s nama su bili prezenteri, filmski kritičari ili stručnjaci koji su rasvjetljivali tajne filma. Imali smo razgovore prije i poslije filma. Željeli smo dati dodanu vrijednost tim projekcijama, da ljudi nešto dodatno nauče umjesto da samo ustanu i odu nakon gledanja filma. - kazao je Hrvoje Gažo, tajnik Kino-kluba Palube 7, a u sklopu Projekta voditelj Art-kina Palube 7.
Skypeom se danas u Centar mladih iz Nove Gradiške javio i Gordan Bijelić koji je bio dio ekipe okupljene oko Art-out časopisa Sjene žarkog ljeta.
Uz Kazališnu družinu I.B.M., dio glavnih motora cijele priče nastale oko KUL centra svakako su bili Jugoslav Gojković, dr. med. specijalist psihijatrije i njegova supruga Marina Gojković, profesorica fizike u GMM. Skromno su danas u prvi plan 'gurnuli' sve ostale iz svoje Udruge Kameleon i Mreža koji su im se u svojim obraćanjima znali zahvalili jer su, kao i u brojnim drugim aktivnostima i udrugama tijekom ranijih godina, bili ono ljepilo koje sve spaja u smislenu cjelinu.
Otvorena vrata KUL-ovaca večeras 'zatvara' predstava Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka, naslova „Lav koji nije znao pisati". No, to ne znači da je zabavi kraj jer će Brođani u nekim programima ovih KULera moći uživati i u listopadu.
Misija projekta, nadaju se svi sudionici, bit će ispunjena, a to je konačna i potpuna aktivacija Centra mladih u kojemu će ujedinjeno djelovati slavonskobrodske udruge, pružajući svojim sugrađanima mogućnost uključenja u radionice poput gore opisanih.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Kazališne družine "Ivana Brlić Mažuranić", a projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.