NOVA GRADIŠKA - U vrijeme kada gotovo da i nema dana da mediji ne izvijeste o odlasku ljudi iz Hrvatske 'trbuhom za kruhom' vijest je da ima i onih koji ostaju, a prava dobra vijest jesu oni koji se iz inozemstva odluče vratiti. I to radi poljoprivrede. I još u Slavoniju.

Upravo je priču mladog bračnog para, koji se zbog poljoprivrede, iz Austrije vratio u Slavoniju, apostrofirao i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Riječ je o Ivani i Matiji Panić koji su u Vrbovi, mjestu nedaleko Nove Gradiške, krenuli s uzgojem dunja. Danas su s nasadom od 2200 stabala, najveći uzgajivači ovog voća u zemlju.

Još dok nisu bili vjenčani, sada prije nekih šest godina posadili su prvu plantažu sa 1.000 stabala dunja. "Za dunju smo se odlučili zato što smo vidjeli da u Hrvatskoj nema puno intenzivnih nasada tog voća, a znamo da svaka roba ima svoga kupca. Prvo smo planirali saditi aroniju, ali smo onda ipak odlučili za dunju jer ona rijetko stradava od ovih kasnih mrazeva (što je posljednjih godina sve učestalija pojava), zato što kasno procvjeta.

Čini nam se da je ona otpornija na bolesti od ostalih intenzivnih voćnih vrsta, pa traži manje zaštite. Zanimljiva je i zato što rano prorodi, a osim prodaje u svježem stanju pogodna je za preradu u rakije, likere, sokove, kompote, marmelade. U našim voćnjacima zastupljene su dvije sorte: 90% leskovačke i 10% vranjske dunje. Sadili smo ih na međuredni razmak od četiri metra, a razmak stabala u redu je dva metra.", ispričao je još ranije ovaj mladi bračni par koji je, unatoč činjenici da im pola obitelji živi u Austriji, ipak došao u Slavoniju i odlučio se baviti voćarstvom. Ideja je bila Ivanina, a upornost i rad zajednički.

"S prodajom nemaju problema, za dunjom je velika potražnja, jer je na tržištu nema dovoljno. Život grade u rodnom selu. Osim dunja, imaju plantažu lijeske, šljiva, nasad borova uz ribnjak, a krenuli su i s uzgojem crne slavonske svinje. Vjetar u leđa za ostanak u Hrvatskoj su poticaji iz Europe.", istaknuo je, uz ostalo, ministar Tolušić iznoseći primjer ovih mladih ljudi.

Oni su, naime, na natječaju  Podmjere 6.1.1. Programa ruralnog razvoja, za mlade poduzetnike, dobili nepovratnih 50 tisuća eura. "Zahvaljujući 50 tisuća eura za mlade nabavili smo mehanizaciju, prijavili smo se i na mjeru za nepoljoprivredna zanimanja i prošli', ponosno kaže Matija koji je i ranije istaknuo kako su im odobrena sredstva veliki vjetar u leđa koji im znatno olakšava radove na održavanju i modernizaciji voćnjaka. 

Uz volju koji imaju i rad i vrijeme koje spremno ulažu te uz pomoć kvalitetnih programa koji se mogu sufinancirati sredstvima EU, ovaj mladi bračni par je dokaz da se u Slavoniji ipak može od poljoprivrede živjeti.