Službeni podatci govore kako je svaki peti stanovnik Brodsko-posavske županije doselio iz inozemstva, ponajviše iz Bosne i Hercegovine (12,1 %; 15.815). Požeško-slavonska županija je na devetom mjestu s udjelom od 16,5 %. Grad Zagreb ima 17,8 % doseljenih.
POVODOM Svjetskog dana stanovništva, koji je obilježen 11. srpnja, istražili smo podatke o doseljenima iz drugih županija i inozemstva za svaku županiju. Iako je od posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj prošlo gotovo pet godina, i dalje nam omogućuje najdetaljniji uvid u podatke o stanovništvu u svakoj županiji.
Najviše doseljenih iz inozemstva u BPŽ
Na obradu ove teme potaknula nas je činjenica da Brodsko-posavska županija prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova Republike Hrvatske 2021. ima najveći udio stanovništva doseljenog iz inozemstva u ukupnom stanovništvu (19,8 %; 25.782). Drugim riječima, službeni podatci govore kako je svaki peti stanovnik Brodsko-posavske županije doselio iz inozemstva, ponajviše iz Bosne i Hercegovine (12,1 %; 15.815).
Po udjelu doseljenih iz inozemstva slijede Šibensko-kninska (19,5 %), Dubrovačko-neretvanska (19,0 %) i Sisačko-moslavačka (18,7 %), dok uvjerljivo najmanje udjele imaju Krapinsko-zagorska (5,8 %), Varaždinska (7,4 %), Koprivničko-križevačka županija (7,7 %) i Međimurska (10,7 %). Požeško-slavonska županija je na 9. mjestu s udjelom od 16,5 %. Grad Zagreb ima ih 17,8 %.
I. Majstorić
Zemlja rođenja/podrijetla: Bosna i Hercegovina
Očekivano je da je u četiri najsjevernije hrvatske županije, u kojima su najmanji udjeli doseljenog stanovništva, najviše doseljenog stanovništva iz Njemačke. Takvo je stanje jedino još u Zadarskoj županiji. Najviše doseljenog stanovništva iz Srbije je u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji, dok je u svim ostalima prvo ishodište najvećeg broja doseljenih - Bosna i Hercegovina.
I. Majstorić
Općenito, kada se usporede udjeli doseljenih iz inozemstva i drugih županija unutar Hrvatske, Grad Zagreb (45,1 %) i Zagrebačka županija (42,3 %) uvjerljivo predvode popis županija. Slijede Šibensko-kninska (34,7 %), Ličko-senjska (32,3 %) i Vukovarsko-srijemska (31,8 %). Posljednje su Krapinsko-zagorska (15,8 %), Međimurska (16,6 %) i Varaždinska (16,7 %). Brodsko-posavska županija je na 11. mjestu s 27,9 %, dok je Požeško-slavonska na 10. S 28,0 %.
I. Majstorić
Od 1. lipnja 2026. građanima je unutar sustava e-Građani dostupna usluga „Središnji registar stanovništva", elektronički vođena službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima.
Središnji registar stanovništva, temeljem dodijeljenog osobnoga identifikacijskog broja (OIB) fizičke osobe, na jednom mjestu povezuje i objedinjuje evidencije 8 ključnih izvorišnih institucija i javnih tijela Republike Hrvatske a to su: MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova, MPUDT - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (Matice), MROSP - Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, HZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvo, MZOM - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, HZMO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, HZZO - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i DGU - Državna geodetska uprava.
Središnji registar stanovništva predstavlja temeljni reformski korak u digitalizaciji javne uprave. Pored primarnog tehničkog i administrativnog cilja što uključuje i potpuno ukidanje klasičnog Popisa stanovništva, jedan od glavnih strateških zadataka Registra jest omogućiti državi da na temelju točno i u realnom vremenu prikupljenih podataka jasno prepoznaje i analitički usmjerava socijalne politike prema onim građanima kojima je pomoć najpotrebitija, stoji na mrežnoj stranici sustava e-Građani.
