U Brodsko-posavskoj županiji je 15,6 % stanovništva rođeno u Bosni i Hercegovini, što je najveći postotak od svih županija. Virovitičko-podravska ima najviše stanovništva rođenog u Srbiji (2,4 %), a Zagrebačka županija onih rođenih u Njemačkoj (1,1 %).
DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je na svojoj službenoj stranici Popisno čvorište (Census Hub), jednostavan i fleksibilan pristup europskim popisnim podacima. Istražili smo neke od dostupnih podataka.
Hrvatska oko sredine
Prema podacima iz Popisnog čvorišta među 18 zemalja Europske unije (EU) za koje su dostupni podaci Hrvatska je na 8. mjestu (87,8 %; 3.400.311) po udjelu stanovnika koji su rođeni u zemlji odnosno na 11. mjestu s 12,2 % (471.276) onih koji su rođeni u inozemstvu. Relativno najviše stanovnika rođenih u zemlji imaju Bugarska (97,9 %), Slovačka (95,8 %) i Češka (93,5 %), dok relativno najmanje imaju Luksemburg (50,7 %), Malta (74,3 %) i Cipar (74,6 %). Budući da su po ovom pokazatelju na dnu tri zemlje koje su najmanje po broju stanovnika, treba istaknuti Irsku (79,0 %), Austriju (79,6 %) i Švedsku (80,0 %) kao iduće po redu.
I. Majstorić
Zemlja rođenja: BiH
Zanimljivo je usporediti ove podatke po županijama. Očekivano, Brodsko-posavska ima najveći postotak rođenih u inozemstvu (18,0 %) od svih županija u Popisu 2021. Odmah iza su Dubrovačko-neretvanska (17,2 %) i Vukovarsko-srijemska (16,0). Požeško-slavonska ima 14,3 %. Najmanje imaju sjeverne županije: Međimurska (4,9 %), Koprivničko-križevačka (4,5 %),Varaždinska (4,0 %) i Krapinsko-zagorska (3,2 %). Još preciznije, u Brodsko-posavskoj županiji je 15,6 % stanovništva rođeno u Bosni i Hercegovini, što je logično zbog ratne povijesti i geografske blizine. U idućoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj, njih 13,0 %. U Požeško-slavonskoj ih je 11,5 %. Recimo i da Virovitičko-podravska ima najviše stanovništva rođenog u Srbiji (2,4 %), a Zagrebačka županija onih rođenih u Njemačkoj (1,1 %).
I. Majstorić
Prvi po udjelu domaćih državljana
Usporedili smo i udjele domaćih i stranih državljana za 18 zemalja EU za koje su dostupni podaci. Podaci pokazuju da Hrvatska ima najveći udio svojih državljana (99,2 %; 3.842.316) ispred Bugarske (99,1 %) i Slovačke (98,9 %). Najmanji udio pak imaju Luksemburg (77,9 %), Malta (77,8 %) i Cipar (52,8 %). Od većih zemalja Austrija se ističe po najvećem broju stranih državljana (17,4 %).
Što se tiče županija, doslovno sve naše županije imaju izrazito visok udio hrvatskih državljana, od Istarske s udjelom od 97,30 % do Koprivničko-križevačke županije s 99,76 %. Brodsko-posavska (99,70 %) i Požeška-slavonska županija (99,63 %) u samom su vrhu.
Popis 2031. godine zasigurno će pokazati drugačije stanje. Do neke druge prilike upućujemo sve zainteresirane na pretraživanje baze podataka iz koje smo crpili podatke.
