STJECANJE hrvatskoga državljanstva ubuduće bi trebalo biti lakše za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatsko iseljeništvo, predlaže Vlada u izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu koje je sa sjednice u četvrtak uputila u proceduru Hrvatskoga sabora.

"Prijedlogom ovoga zakona nastoji se pojednostaviti postupak i olakšati stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatske iseljenike i njihove potomke, čime će se prepoznati i valorizirati gospodarski, demografski, društveni, znanstveni i drugi potencijali u hrvatskom iseljeništvu”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Povećava se dobna granica za prijavu

Izvijestio je kako je od početka primjene Zakona o državljanstvu, od 1992. godine do danas, naturalizacijom u hrvatsko državljanstvo primljeno nešto manje od 1,1 milijun stranih državljana. U taj broj nisu uračunate osobe koje se izravno upisuju u knjige državljana jer državljanstvo stječu podrijetlom, kao djeca hrvatskih državljana, bilo da žive u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Izmjenama zakona povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života djeci rođenoj u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin.

Više se ne mora poznavati hrvatski jezik, pismo, kulturu…

Također, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se njih i njihove supružnike oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.

Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za državu, propisuje se uvjet življenja u Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine.

Omogućava se i stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Hrvatske ili temeljem pripadnosti hrvatskom narodu.

Dio obećanja savjetu za hrvate izvan hrvatske

Predlaže se i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.

Također, predlaže se davanje svečane prisege za osobe koje hrvatsko državljanstvo stječu naturalizacijom, kao i to da državljanstvo više ni po kojoj zakonskoj osnovi ne bi mogla steći osoba koja ga se ranije odrekla kao punoljetna osoba.

Državljanstvo će se moći i izgubiti, ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi ili lažnim predstavljanjem ili prijevarom u postupku stjecanja. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su izmjene zakona dio obećanja iz razgovora s Vladinim Savjetom za Hrvate izvan Hrvatske.