SLAVONSKI BROD - Neslavna pozicija Hrvatske na ljestvici ekološki osviještenih država Europske unije, time i pritisak na Hrvatsku 'odozgor' (implementacija europskih direktiva) kako bi poduzela sve što je moguće za popravljanje situacije, i sve skuplje sirovine ponukale su vladajuću većinu na donošenje novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

U svemu tome nisu isključeni ni 'prsti' Slavka Linića koji ovu priču, zacijelo, vidi i s one druge, financijski prihodovne, ali i zbog raznih socijalnih davanja, i rashodovne strane. Naime, jedna od intencija zakona donesenog 16. srpnja ove godine je i uvođenje razlikovne odrednice između 'prodaje sekundarnih sirovina za osobne potrebe' i bavljenja prikupljanjem i prodajom sekundarnih sirovina kao 'gospodarske djelatnosti'.

Činjenica je kako nerazumno ponašanje, samo u posljednjih deset godina, Republiku Hrvatsku, kroz uložena sredstva za skupe sanacije odlagališta neselekcioniranog otpada i kroz izgubljenu vrijednost zemljom zatrpanih sekundarnih sirovina, stoji više od sedam milijardi kuna.

Mi bacamo 92 posto, a Austrija tek jedan posto!

Početkom ove godine reciklirali smo samo osam posto otpada i, po tom pitanju, u zadnjih desetak godina, nismo se pomakli s mjesta. Dakle, mi u Hrvatskoj, nesortirano, u jednu kantu ili spremnik, a zatim na nesanirana i neusklađena odlagališta, bacamo čak 92 posto komunalnog otpada. U Europi, prosječno se odlaže svega 37 posto, a u najnaprednijim zemljama, poput Austrije i Švedske, tek jedan posto!

Radi se o primarno ekološkom problemu, ali i ekonomskom, jer u državi koja oskudijeva, ili za puno sirovina uopće nema prirodne resurse, na taj način, bacamo vrijedne i iskoristive sirovine: papir, metal, plastiku, plemenite metale…

O Zakonu, prilikom njegova donošenja u Hrvatskom saboru, ministar Mihael Zmajlović je rekao:

- Dosljednom primjenom obaveza iz ovog zakona, preuzimanjem odgovornosti na lokalnoj, a ne samo na državnoj razini i zahvaljujući jasnim mehanizmima kontrole, iz temelja će se promijeniti komunalne navike građana i omogućiti da se u praksi doista uspostavi održivi sustav gospodarenja otpadom.

Sigurnosni aspekt novih odredbi Zakona

Ono što je, u javnosti i medijima, ostalo manje primijećeno jest, u uvodu spomenuta, moguća Linićeva uloga u donošenju pojedinih odredbi Zakona, odnosno, po prvi puta, definirano individualno sakupljanje i prodaja sekundarnih sirovina – kao gospodarska djelatnost. Također, 'prešućen' je sigurnosni aspekt nekih novih odredbi. Intencija novih zakonskih odredaba po kojima otkupljivači moraju identificirati prodavatelja sekundarnih sirovina, sam proces otkupa snimiti video kamerom, a video zapis čuvati najmanje mjesec dana, jest prevencija i smanjenje sve učestalijih kaznenih djela krađa, najčešće metala, i njihova prodaja otkupljivačima.

Jedinice lokalne uprave dužne su imati Plan gospodarenja otpadom s jednim od bitnih ciljeva - smanjenje ukupne količine komunalnog otpada s 92 posto na 75 posto već do kraja ove godine.

Evidencija o isplaćenim iznosima ima poslužiti za utvrđivanje je li netko otkupljivaču prodao neki vlastiti otpad, ili se radi o 'profesionalnoj djelatnosti' sakupljanja sekundarnih sirovina.Razlikovna granica je ostvareni mjesečni prihod koji prelazi polovicu prosječnog osobnog dohotka u Republici Hrvatskoj.

Ima li Grad Slavonski Brod vremena?

Jedinice lokalne uprave dužne su imati Plan gospodarenja otpadom (članak 21. Zakona) a planovi, kao jedan od bitnih ciljeva, moraju definirati načine za smanjenje ukupne količine komunalnog otpada s 92 posto na 75 posto već do kraja ove godine, na 50 posto do kraja 2016., a na 35 posto (dva posto manje od sadašnjeg europskog prosjeka) do kraja 2020. godine.

Koliko je Grad Slavonski Brod, planski i operativno, u samo četiri preostala mjeseca, spreman izvršiti svoju zakonsku obvezu - smanjenja komunalnog otpada do konca ove godine - vrijeme, kao najpouzdaniji 'sudac', donijet će svoju ocjenu.