SLAVONSKI BROD - SBplus više je puta pisao o napuštenim objektima koji svojim ruševnim ili jednostavno zapuštenim stanjem prijete prvim susjedima, ali i predstavljaju sve veći estetski problem brodskih naselja. No, Slavonski Brod, čini se u tomu nije usamljen.

Danas je u Glasu Slavonije objavljena kratka analiza tog problema na širem području Slavonije i Baranje, u Vukovaru, Osijeku, Belom Manastiru.

Cijelu situaciju sa zapuštenim objektima, piše Glas Slavonije, dodatno kompliciraju slučajevi kuća čiji vlasnici više ne žive u tim gradovima, ne dolaze u njih, možda ih žele prodati, no na njima nema obavijesti da su na prodaju. Tako se šetnjom ili vožnjom kroz Baranju može vidjeti nemali broj kuća za koje se, naočigled, može utvrditi kako u njima godinama ne stanuje nitko. Neke su pretvorene u divlje deponije, na nekima su porazbijani prozori, razvaljena vrata, zarasle su u korov. Jesu li na prodaju teško je utvrditi, a tek u razgovoru sa susjedima mogu se dobiti polovične informacije koje se uglavnom svode na „tu vam već dugo nema nikoga".

Ružica Dufek, vlasnica vukovarske agencije za nekretnine, potvrdila je Glasu Slavonije kako ne želi posredovati u prodaji takvih zapuštenih nekretnina. „Svima koji mi se obrate kažem kako moraju ono što je u njihovom vlasništvu održavati. Ne mogu potencijalne kupce u kuću ili poslovni prostor voditi kroz travu i gledati gdje ćemo stati i kako proći do ulaza", rekla je, i naglasila kako nitko nema pravo, živio on na svom vlasništvu ili ne živio takvim nemarom ugrožavati sigurnost okoline.

U slučaju zapuštenih objekata čiji se vlasnici ne pobrinu ni za košnju trave, u pomoć u Vukovaru priskače gradska tvrtka Komunalac i to na poziv komunalnih redara baš kao i u nedavnom slučaju u Slavonskom Brodu o kojemu je SBplus pisao OVDJE. "Djelujemo u pojedinačnim slučajevima kada komunalni redar procijeni da stanje na terenu ugrožava zdravlje ljudi. I to nam je jedan od najvećih problema s kojim se borimo u suradnji s gradskim vlastima, jer održavanje površina oko takvih objekata nemamo od koga naplatiti. Grad to nastoji riješiti s vlasnicima", naglašava Igor Štrangarević, direktor vukovarskog Komunalca. Pojasnio je kako imaju slučajeva kada vlasnici objekata potpišu ugovor s Komunalcem o održavanju privatnih parcela i taj sustav dobro funkcionira.

Baranja se također susreće s problemom napuštenih kuća, ali ne onih u privatnom, nego u državnom vlasništvu.

"APN-ovih kuća koje nikome nisu dodijeljene u Belom Manastiru i prigradskim naseljima ima nekoliko desetaka. Čine nam određeni problem, pa smo za neke intervenirali i očekujemo konačno rješenje", kažu u belomanastirskoj Gradskoj upravi. Dodaju kako se nadležni sada više bave nekim drugim stvarima nego kućama koje su svojevremeno otkupljivali od vlasnika koji su, u većini slučajeva, još tijekom mirne reintegracije napustili Hrvatsku.

"Uopće nemam saznanja koliko ih ima", kaže bivši dogradonačelnik Belog Manastira Marko Bogatić, naglašavajući kako u vrijeme njegovog četverogodišnjeg mandata, koji je završio prošle godine, potražnje za njima nije bilo. Najvjerojatnije zato jer su u katastrofalnom stanju. Bilo je pritisaka, nastavlja, na stanove, za koje su mnogi mislili da su u gradskom vlasništvu. Oni su, objašnjava, zaista državni, ali nisu otkupljeni, nego su većinom u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. APN-ove kuće je za ''bagatelu'' država otkupljivala neposredno prije i nakon završetka mirne reintegracije. U belomanastirskoj Gradskoj upravi u pravu su kada tvrde da se otkupljivalo od onih koji su odlučili napustiti Hrvatsku, ali je većina takvih (otkupljenih) kuća prodana, ili darovana onima koji su u njima trenutačno.