NOVA GRADIŠKA - Stabla su najveća i najstarija živa bića na zemlji. Ako je dugovječnost kriterij mudrosti, onda su stabla i najmudrija živa stvorenja na planeti, mudrija i od čovjeka, jer duže žive i duže pamte, piše Krunoslav Ravlić na novagra.hr
- Budući da, na zahtjev stanara (jer zemljište na kojem su rasla stabla pripada 'redovnoj upotrebi zgrade') gradska uprava nije reagirala dvije godine, sami stanari odlučili su ukloniti dvije tuje i jedan bor, o svom trošku. Je li i u kojoj mjeri gradonačelnik Željko Bigović trebao reagitati, ne znam dok u ponedjeljak ne utvrdim sve okolnosti pod kojima je došlo do rušenja stabala - za SBplus, kazao je povjerenik Vlade za Novu Gradišku, Krunoslav Glavač.
U mnogim kulturama i civilizacijama stabla su postala simbolom vječnog života i besmrtnosti.Od iskona i čovjek i stabla ukorijenjeni su u zemlju i nebo, podsjećajući i podučavajući ljude o vječnoj neraskidivoj vezi prolaznog i vječnog.
Sve to nije smetalo da tri borova stabla na Urijama ( ispred ulaza 25D) budu brutalno posječena, tako reći ubijena. Nikom kriva niti dužna. Rekli bismo da su "u najboljim godinama". Dvadesetak i više godina je prošlo od kada ih je zasadio netko, vjerojatno mudar i dobar. Stabla nisu bila stara, nisu prijetila urušavanjem niti oštećenjem zgrade niti su predstavljali opasnost za njene stanare. Bez konzultacije stručnih i kompetentnih ljudi i bez konzultacije vlasti (jer stabla su na javnoj površini a ne na privatnom posjedu) tri stabla su u samo pola sata brutalno posječena i odvezena.
Zašto ovo pišem? Kažu da stabla rastu i stare kao i ljudi, žive i traju dulje, ako im čovjek dopusti. Davnih godina, kada sam došao u ovaj grad, stabla su bila svega metar i nešto više visoka. Pratio sam kako rastu. U vrelim ljetnim danima jedini su činili hlad nad užarenim asfaltom. Godinama su borove iglice čempresa apsorbirale prašinu i štitile ljude jer se, godinama, diže sa onih par metara neasfaltiranog makadamskog parkinga na Urijama.
Ljudski egoizam i nerazum ocijeniše kako su borova stabla nepotrebna i beskorisna, čak "opasna i štetna" te da je mudrije pretvoriti ih u lamperiju ili u ogrijevno drvo. Da, u par dana, izgore u peći, sad kad je zima na kraju i veće se osjeća rano proljeće u zraku.
Na mjestu gdje su stabla bila živa, ostat će beton.
Hoće li opet, sada ili za dvadesetak godina, pojaviti se netko mudar i dobar te zasaditi neko drugo drvo, ili ćemo i dalje ostati okruženi asfaltom i betonom oko nas i u nama. I to ne samo onim fizičkim asfaltom i betonom, nego, što je najtragičnije, onim mentalnim i psihološkim. Nadam se da nećemo, ali ne mogu prestati misliti o tome.
"Ko nije drvo razumeo prvo / pa tek onda sadio / taj nije ništa uradio i shvatit će kad tad / da ne zna što je hlad" ( Đ. Balašević, prosinac 2004.)
P.S. Ispričavam se dvojici djelatnika s fotografije. Oni su činili samo ono što im je zapovjeđeno i samo su radili svoj posao, po onoj: 'veži konja gdje ti aga (ili age) kaže'. (Krunoslav Ravlić)
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
rukav20.03.2016. u 21:41
Na istoj lokaciji samo par ulaza dalje stoje borovi koji su iste starosti kao i posječeni i nikome ne smetaju. Stabla su srušena u subotu 20. 03 2016, baš na dan Sv. Josipa, koji je bio stolar. Ima li simbolike... Prikaži svelike u rušenju drveta baš na taj dan?Oni koji su odlučili srušiti stabla ne mare za to.Stabla nisu bila trula niti oštećena i nikome nisu predstavljali opasnost.Ne radi se o nikakvoj odluci stanara nego su se "potpisi i zahtjev za rušenjem prikupljali od stanara koji stanuju u drugom dijelu zgrade i niti blizu mjesta gdje su borovi posječeni.
-