SLAVONSKI BROD - Nakon niza ovogodišnjih požara na otvorenom o kojima je izvještavao i SBplus, bablje je ljeto, s visokim temperaturama, ljudima omogućilo produljeni boravak na otvorenom, mada smo već debelo zagazili u jesen. A kada su građani vani, puno se radi i u vrtu i oko kuće pa suho lišće, granje i korov, valja pravilno zbrinuti. No, mnogi pretjeruju pa su poneki dijelovi grada, javljaju čitatelji, gotovo neprestano obavijeni gustim dimom.

- U Brodskom Varošu, na Livadi, u Podvinju pa i Plavom polju koje je praktički u centru, stalno se pali. Dima ima posvuda, a nitko ne kontrolira što izgara osim lišća i granja. Nekidan sam naišao na radnike koji su, po završetku posla, palili preostali otpad, čak i plastiku. Ljudi ne mogu živjeti od tog smrada, zatvaraju prozore i vrata, miču veš iz dvorišta. To nije u redu prema drugima jer vjetar nosi dim posvuda. - za SBplus je kazao ogorčeni Brođanin.

Napomenuo je pritom kako paljenje nerijetko obavljaju starije osobe koje ne mogu i ne znaju na vrijeme reagirati dođe li do većeg požara. Često se ne poštuju ni osnovne odredbe o tomu da mjesto spaljivanja korova i loženja vatre na otvorenom prostoru mora biti najmanje 30 metara udaljeno od stambenih objekata te najmanje dvjesto metara od ruba šume ili krošnje stabala na susjednim parcelama. O pričuvnoj opremi za gašenje požara, poput lopate, kante s vodom i slično, građani također rijetko vode brigu.

Iako je spaljivanje zabranjeno od 1. lipnja d 30 rujna te za vrijeme jakog vjetra i noću, odnosno, od 19 sati pa do pet ujutro, malotko se drži toga, a prati onu 'na svom mogu kako hoću'.

I kažnjavanje je takvih postupaka predviđeno, ali rijetko pa ne ispunjava svrhu preodgoja tvrdoglavih pojedinaca. Primjerice, takvim se postupcima može počiniti kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, u slučaju da je djelo počinjeno iz nehaja. Ako se, pak, utvrdi da je počinjeno namjerno, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama požara.

Novčana kazna u iznosu od 15 do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana predviđena je za fizičku osobu koja izazove požar. Onoga tko izazove požar 'iz nehaja', zakonodavstvo će kazniti novčanom kaznom od dvije tisuće kuna do 15 tisuća kuna. No, upitno je što se u ovakvom nepromišljenom ponašanju može definirati kao djelo 'iz nehaja' jer većina postupa 'po svom', svjesna zakonskih ograničenja. Pokazuju to i podatci da se u Hrvatskoj dnevno dogodi tridesetak požara, a neoprezno spaljivanje nanosi dugoročnu ekološku štetu tlu i okolišu.