SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA / POŽEGA - Dana 9. prosinca 2024., Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske donijelo je odluku o privremenoj obustavi zaprimanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i azil državljana Sirije. Ova je odluka, kako je pojasnio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, stupila na snagu kao reakcija na slične unilateralne mjere koje su već uvele pojedine članice Europske unije, poput Njemačke, Austrije i Grčke, te će trajati dok se na razini EU-a ne postigne zajednički dogovor o daljnjem postupanju s tražiteljima azila iz Sirije.

Ministar Božinović naglasio je da je ova odluka, donesena na početku tjedna, rezultat procjene sigurnosne situacije i političkih okolnosti u Siriji nakon svrgavanja režima Bašara al-Asada, kao i šireg konteksta europske migracijske politike.

- Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je uputu svojim nadležnim službama da i mi u ovom trenutku, privremeno, obustavimo zahtjeve za azilom za državljane Sirije dok se eventualno ne donese neka odluka na razini Europske unije. - izjavio je Božinović kako prenose na službenim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.

Odluka dolazi u kontekstu rastućeg pritiska desničarskih stranaka diljem Europe koje zagovaraju ograničenje useljavanja, a prema Reutersu, utjecat će na desetke tisuća zahtjeva za azil Sirijaca širom kontinenta, dok su slične mjere već na snazi u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Danskoj, Norveškoj i Belgiji. Hrvatska time slijedi poteze drugih članica EU-a. 

- Kada govorimo konkretno o Sirijcima, oni su izbjegli od jednog opresivnog režima, režima koji je ubijao vlastite građane, režima koji je koristio i kemijsko oružje protiv svojih građana. Taj režim više ne postoji nakon više od pola stoljeća koliko je vladala dinastija al-Asad i nadamo se svi skupa da će situacija u Siriji omogućiti da se Sirijci vrate u svoju zemlju, što je u interesu, ja bih kazao, svih. - istaknuo je Božinović.

Do sada su Sirijci, dolazeći iz zemlje obilježene kao diktatura i nesigurna za povratak, odmah po pokušaju prelaska granice izjavom da traže azil ulazili u postupak međunarodne zaštite, u skladu s međunarodnim konvencijama. No, s padom režima Bašara al-Asada, situacija u Siriji mijenja se, iako još nije jasno je li zemlja postala sigurna za povratak i je li uspostavljena "prava demokracija".

Ovo otvara mogućnost vraćanja ilegalnih sirijskih migranata u njihovu domovinu, koja bi uskoro mogla biti označena kao sigurna zemlja. Prema UNHCR-u, više od 14 milijuna Sirijaca napustilo je svoje domove od početka sukoba 2012., od čega su mnogi migrirali prema Europi. U Hrvatskoj su i dalje najbrojniji tražitelji azila upravo Sirijci, s više od 6500 zahtjeva zaprimljenih do kraja rujna 2024., što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Pad Asadova režima izazvao je među Sirijcima diljem EU brojna pitanja o mogućem povratku u zemlju, ali i nedoumice oko sigurnosne situacije i političke stabilnosti u njihovoj domovini. Iste dileme, ali s političkom težinom, postavljaju i europske vlade. Hrvatska ima dodatni interes za normalizaciju odnosa sa Sirijom, budući da od 2012. nema pristup Ininim naftnim poljima u koja je uloženo gotovo milijardu dolara, a koja su prije generirala godišnje prihode od 780 milijuna dolara. Polja su smještena u naftno-plinskom bloku Hayan, 250 kilometara od Damaska.

U srpnju ove godine Hrvatska je supotpisala pismo o reevaluaciji odnosa EU i Sirije, zajedno s Austrijom, Ciprom, Češkom, Grčkom, Italijom, Slovačkom i Slovenijom, naglašavajući potrebu za aktivnijom politikom koja bi se prilagodila novim okolnostima u Siriji. Pismo je predložilo 10 konkretnih mjera, uključujući imenovanje izaslanika EU-a za Siriju, povezivanje s arapskim partnerima, rješavanje nenamjernih posljedica sankcija i olakšavanje uvjeta za povratak izbjeglica. Hrvatska, kao zemlja prvog ulaska, time bi mogla osigurati povratak migranata i istodobno ojačati svoj ekonomski položaj u regiji.

Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija, smješteni na granici s Bosnom i Hercegovinom, igrali su ključnu ulogu u prihvatu izbjeglica tijekom migrantske krize, posebno Sirijaca, koji su bježali od ratnih strahota. Još davne 2018. godine, PlusPortal je izvijestio kako je kroz Slavonski Brod prošlo oko pola milijuna izbjeglica, čime je grad postao jedna od najvažnijih tranzitnih točaka na migrantskoj ruti prema zapadnoj Europi. Poseban fokus stavljen je na događaje iz 2015. i 2016. godine, kada je grad postao epicentar humanitarne pomoći za one u potrazi za sigurnošću.

Prve izbjeglice iz Sirije stigle su u prihvatni centar na Bjelišu 3. studenog 2015. godine, a do njegova zatvaranja u travnju 2016. kroz centar je prošlo čak 344 tisuće ljudi. Prihvatni centar u Slavonskom Brodu bio je dio šireg napora Hrvatske u upravljanju migrantskom krizom, u kojem su sudjelovali i centri poput onog u Opatovcu, kroz koji je od rujna 2015. do travnja 2016. prošlo ukupno 658 tisuća migranata. Slavonski Brod, kao grad sa snažnim povijesnim iskustvom u prihvatu izbjeglica – od Domovinskog rata do migrantske krize – pokazao je humanost i spremnost da pruži podršku onima kojima je bila najpotrebnija.

Osim što je bio tranzitna točka, Slavonski Brod postao je i dom nekim izbjeglicama iz Sirije, koje su nakon dobivanja azila odlučile započeti novi život upravo u ovom gradu.

Ivica Galović/Pixsell

Dana 9. rujna 2024., Slavonski Brod potresla je vijest o stravičnoj prometnoj nesreći koja je otkrila tamnu stranu migrantske krize i pokazala kako agresija, rat i destruktivna politika stvaraju lanac problema koji se šire poput domino efekta. U mjestu Malino, nadomak Slavonskog Broda, došlo je do slijetanja kombi vozila sa švicarskim registracijskim oznakama koje je prevozilo 15 osoba, među kojima je bilo šestero djece. Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima, oko 3.15 sati, kada je vozilo sletjelo s ceste i prevrnulo se, uslijed čega je devet osoba teško ozlijeđeno, a četiri su i dalje životno ugrožene.

Policijska uprava brodsko-posavska izvijestila je kako su kriminalističkim istraživanjem utvrđeni detalji ovog tragičnog slučaja. Vozilom je upravljao 34-godišnji švicarski državljanin, dok je na suvozačkom mjestu bila 26-godišnja brazilska državljanka. Istraga je pokazala da su osumnjičeni, vođeni motivom koristoljublja, pokušali krijumčariti strane državljane koji su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku, s namjerom da ih prevezu do granice sa Slovenijom. Protiv njih su podignute kaznene prijave za više teških kaznenih djela, uključujući protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj te teška kaznena djela protiv opće sigurnosti, a prekršajni nalozi izdani su i za prometne prekršaje.

Nesreća u Malinu, nažalost, nije izolirani slučaj. Slavonski Brod, smješten na granici s Bosnom i Hercegovinom, suočava se s velikim brojem krijumčarskih aktivnosti povezanih s migrantskom krizom. Iako većina takvih incidenata nema tragične posljedice poput ove, sama pomisao na uvjete u kojima migranti putuju – često bez odgovarajuće zaštite i skrbi – izaziva nelagodu. Ovaj slučaj podsjeća na brojna druga stradanja koja ostaju nepoznata javnosti, a uvjeti u kojima migranti bivaju prevoženi nerijetko su zastrašujući. PlusPortal je 10. rujna 2024. izvijestio kako je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji otkriva brutalnost krijumčarskih mreža koje iskorištavaju ranjive izbjeglice.

Ovaj tragičan događaj zorno pokazuje kako posljedice rata i destruktivne politike ne završavaju u zemljama pogođenima sukobima, već se prelijevaju na druge zemlje i ljude. Agresija i razaranja tjeraju milijune na opasan put, dok ih krijumčari, vođeni isključivo profitom, izlažu dodatnim opasnostima. Ovakvi slučajevi zahtijevaju snažniju međunarodnu koordinaciju, ali i dodatni angažman u borbi protiv krijumčarskih mreža te jačanje humanitarnog pristupa koji će pomoći ljudima u nevolji, umjesto da ih prepušta bezizlaznim situacijama. Nesreća u Slavonskom Brodu podsjetnik je na to kako humanost i sigurnost moraju ostati ključni prioriteti u suočavanju s izazovima migrantske krize.

Točni podaci o broju Sirijaca koji su od početka migracijske krize prošli kroz Brodsko-posavsku županiju, kao i susjedne županije, i dalje nisu poznati. Iako se brojni slučajevi nezakonitih prelazaka granice i krijumčarenja migranata evidentiraju svake godine, stvarni razmjeri ove pojave ostaju nejasni zbog složenosti migrantskih ruta i djelovanja kriminalnih mreža. Tijekom 2024. godine, Policijska uprava brodsko-posavska nije objavila precizne podatke o ulascima sirijskih izbjeglica, no zabilježeni su incidenti povezani s nezakonitim migracijama i krijumčarenjem ljudi.

Jedna od značajnijih akcija dogodila se 22. listopada 2024., kada je na području Slavonskog Broda uhićeno više osoba zbog sumnje na organizirani kriminal vezan uz nezakonite migracije. Operativne radnje, koje su proveli Policijska uprava brodsko-posavska i USKOK, dio su šire međunarodne operacije pod nazivom "Bjegunac", koja je rezultirala uhićenjima na obje strane granice, uključujući pet osoba uhićenih na području Bosanskog Broda u Bosni i Hercegovini. U suradnji s Europolom i operativnom grupom Zebra, utvrđeno je da je ova kriminalna grupa u prethodnom razdoblju prokrijumčarila oko 100 osoba turskog, sirijskog, iračkog i kineskog porijekla kroz Bosnu i Hercegovinu u Hrvatsku, pri čemu su ostvarili značajnu imovinsku korist.

Posljedice sukoba, razaranja i nestabilnosti mogu odjekivati tisućama kilometara dalje, daleko izvan granica pogođenih zemalja. Ratovi i agresije ne završavaju kada utihnu oružja – njihove posljedice nastavljaju stvarati ljudsku patnju, destabilizaciju i nesigurnost diljem svijeta. Domino efekt rata i destrukcije ne prestaje na granicama sukoba, već se širi kroz krijumčarenje, nesigurnost i humanitarne katastrofe. Sve dok svijet okreće glavu od korijena problema, tragedije poput ove ostat će gorka realnost. Migracijske rute postaju poprišta opasnosti i nehumanih uvjeta, dok kriminalne mreže iskorištavaju ranjivost ljudi koji traže spas. Ovakvi događaji su podsjetnik da nijedna zemlja, bez obzira na udaljenost, nije izolirana od globalnih problema. Potrebni su snažniji napori za rješavanje uzroka kriza, jačanje međunarodne solidarnosti i osiguranje osnovnog ljudskog dostojanstva za sve.