U Ministarstvu rada planiraju poteze koji bi dio građana zadržali u svijetu rada i nakon 65. godine.
SVJETSKA banka ponovno je Vladi savjetovala povećanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu, ali ovaj put Vlada neće prihvatiti takav prijedlog. Povećanje dobi za odlazak u mirovinu jedan je od prijedloga Svjetske banke za unapređenje mirovinskog sustava koje je prošlog mjeseca iznio njihov viši savjetnik Zoran Anušić na sastanku Radne skupine za analizu stanja u mirovinskom sustavu.
Priprema je to za izmjene u mirovinskom sustavu, no Vlada Andreja Plenkovića, koja se u prvom mandatu opekla na pokušaju da životnu dob za odlazak u mirovinu podigne na 67 godina, taj prijedlog ovaj put neće prihvatiti.
‘Nećemo to prihvatiti’
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike potvrdili su nam da je Svjetska banka za njih izradila dokument “Analiza dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu, s naglaskom na mogućim politikama za njihovo unapređenje”. Potvrdili su i to da Svjetska banka predlaže povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 66,5 godina do 2030. godine.
Dakle. umjesto 67 godina, koliko je bio Vladin prijedlog 2019. godine, Svjetska banka sada predlaže 66 godina i šest mjeseci. No, premijer Plenković je zakon kojim se pripisivalo povećanje životne dobi za odlazak u mirovinu morao povući zbog referenduma “67 je previše”, na kojem su sindikati skupili više od 700 tisuća potpisa. Pa sada neće poslušati savjetnike. “Ministarstvo navedeni prijedlog neće uvrstiti u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju”, službeno su nam odgovorili iz ministarstva Marina Piletića.
Plenković popustio pred stotinama tisuća potpisa
Sve više država posljednjih godina pomalo podiže dob za odlazak u mirovinu, uz veliko protivljenje građana. Plenković je nakon akcije sindikata odustao, a francuski predsjednik Emmanuel Macron podigao je lani dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine, unatoč višetjednim prosvjedima građana.
Macron je čak zaobišao glasanje u narodnoj skupštini o spornim zakonima, uz objašnjenje da će bez dužeg ostanka u svijetu rada francuski mirovinski sustav doživjeti kolaps. Na održivost mirovinskog sustava pozivao se i Plenković kad je podizao životnu dob za odlazak u mirovinu, ali je na kraju popustio pred stotinama tisuća potpisa.
Za mirovine u Hrvatskoj 9,5 posto BDP-a
U međuvremenu je promijenio retoriku pa je u dva navrata izvanredno, mimo usklađivanja, podigao najniže mirovine. Povećane su i obiteljske mirovine za deset posto, također mimo usklađivanja koje se po zakonu događa dva puta godišnje.
No, ni to nije pomoglo da prosječna mirovina dosegne 50 posto prosječne plaće. Nije ni pogoršalo održivost mirovinskog sustava, jer Hrvatska za mirovine izdvaja 9,5 posto BDP-a, što je niže od europskog prosjeka od 12 posto. Austrija, primjerice, za mirovine izdvaja 15 posto.
Povećat će se bonusi za ostanak u svijetu rada nakon 65 godine
Ipak, u Ministarstvu rada planiraju poteze koji bi dio građana zadržali u svijetu rada i nakon 65. godine. Tako je posljednjim izmjenama zakona predviđena takozvana bonifikacija, odnosno dodatak od 0,45 posto za svaki mjesec koji se radi nakon što se steknu uvjeti za odlazak u punu starosnu mirovinu. Ona se može maksimalno obračunati na pet dodatnih godina rada, odnosno može iznositi 27 posto.
U Ministarstvu očito i dalje planiraju ići tim putem. Iz njihova odgovora može se naslutiti da planiraju dodatno pojačati bonifikaciju; ističu da je programom Vlade u ovom mandatu “predviđena mjera redefiniranja tzv. bonifikacije za dulji ostanak u svijetu rada s ciljem poticanja radnika na dulji ostanak na tržištu rada”.
Promjena u drugom stupu u 2025. godini neće biti
O prijedlozima Svjetske banke pisala je i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović u glasniku tog sindikata. Osim dijela s povećanjem životne dobi za odlazak u mirovinu, navodi i da Svjetska banka podržava da se za sadašnje umirovljenike uvede povoljnija valorizacija, odnosno nova formula za indeksaciju, što je Vlada već najavila.
Preporučuju i da se za šest posto poveća aktualna vrijednost mirovine (AVM) za najnižu mirovinu. Uz to savjetuju, otkriva Petrović, da se, a to se tiče svih umirovljenika, poveća dodatak za mirovinu od sada najviše 27 posto na 30 posto. Predlagali su i određene promjene za drugi mirovinski stup, otkriva Petrović, ali iz Ministarstva rada kažu da u sljedećoj godini nisu predviđene zakonske izmjene koje se tiču drugog stupa.
