SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA / POŽEGA - U petak, 11. listopada, Hrvatski sabor donio je izmjene Zakona o sestrinstvu koje donose ključne promjene za medicinske sestre i tehničare u sustavu hitne medicinske službe. Najvažnija novost je proširenje ovlasti medicinskim sestrama i tehničarima sa specijalizacijom iz hitne medicine, omogućujući im da pacijentima daju terapiju ili lijek bez prisutnosti liječnika, što će uvelike ubrzati proces liječenja, osobito u hitnim situacijama.

Novim zakonom, koji je podržalo 126 saborskih zastupnika, dok su dvoje ostali suzdržani, cilj je povećati dostupnost hitne pomoći pacijentima diljem Hrvatske. Ovim izmjenama ne samo da će se ubrzati pružanje medicinske skrbi, već će se povećati i učinkovitost postojećih medicinskih timova, omogućujući brži odgovor u situacijama u kojima liječnik nije odmah dostupan. Time se direktno podiže razina zdravstvene skrbi, osobito u ruralnim područjima gdje je dostupnost liječnika često ograničena.

Prema novom zakonu, medicinskim sestrama i tehničarima omogućeno je donošenje važnih odluka u hitnim situacijama, uključujući primjenu terapije ili lijekova bez nadzora liječnika, čime se znatno smanjuju čekanja i omogućuje brza reakcija u kritičnim trenucima. Uz to, medicinski djelatnici dobili su pravo da odbiju pružiti pomoć pacijentima koji se ponašaju agresivno i prijete sigurnosti njih samih ili drugih zdravstvenih djelatnika, pod uvjetom da pacijentovo zdravlje ili život nisu ugroženi. U takvim slučajevima, sestra ili tehničar dužni su odmah obavijestiti nadređenog.

Ova odredba ima dvostruki cilj – osigurati sigurnost medicinskog osoblja, ali i omogućiti djelatnicima da fokusiraju svoje resurse na pacijente kojima je pomoć najpotrebnija. Time se također rješava problem sve češćih prijetnji i napada na zdravstvene radnike u hitnim službama, što je u proteklim godinama postao sve veći izazov.

Izmjene Zakona donose i promjene u obrazovnom sustavu medicinskih sestara. U prvotnom prijedlogu zakona bilo je predviđeno da zdravstvenu njegu mogu provoditi isključivo medicinske sestre i tehničari koji su završili petogodišnju srednju školu i stekli strukovnu kvalifikaciju medicinske sestre/tehničara opće njege. No, nakon rasprava i savjetovanja s Ministarstvom zdravstva, uviđeno je da bi takva odluka isključila dio osoblja koje je završilo četverogodišnju srednju školu. Zbog toga je ta odredba izbačena iz konačnog teksta zakona, čime se omogućuje širi pristup sustavu zdravstvene njege.

Prihvaćen je i amandman zastupnice HDZ-a Nikoline Baradić kojim se u Zakon uvrštavaju stručni diplomski studiji kao viša razina obrazovanja za medicinske sestre. Ovim promjenama otvara se mogućnost dodatne edukacije i usavršavanja za medicinsko osoblje, čime se omogućuje njihovo profesionalno napredovanje unutar sustava. Time se povećava kvaliteta obrazovanja, a medicinsko osoblje stječe veće kompetencije za pružanje složenijih zdravstvenih usluga.

Jedan od važnih dijelova izmjena Zakona odnosi se na jačanje ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS). Komora će ubuduće biti nadležna za provođenje postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime će se olakšati integracija stranih medicinskih djelatnika u hrvatski zdravstveni sustav. To je izuzetno važno u kontekstu nedostatka zdravstvenih radnika, budući da će omogućiti bržu i efikasniju integraciju kvalificiranih stručnjaka iz inozemstva, smanjujući administrativne prepreke.

Osim toga, Komora će imati ovlast davati preporuke o radnoj odjeći medicinskih sestara. Ova odluka donesena je kako bi se dodatno unaprijedila prepoznatljivost medicinskih sestara i tehničara, čime se dodatno naglašava važnost sestrinske djelatnosti u zdravstvenom sustavu.