VIJEĆNICI Skupštine Brodsko-posavske županije su, na 11. sjednici održanoj 23. studenog 2010. godine, donijeli Odluku o osnivanju trgovačkog društva „Centar za gospodarenje otpadom Brodsko-posavske županije".

Do studenog 2017. godine, Brodsko-posavska županija bila je jedini osnivač i vlasnik Društva, a od te godine članovi su postale i Požeško-slavonska te Sisačko-moslavačka županija.

Upravo od 8. studenog 2017., kada je među županijama potpisan Društveni ugovor o osnivanju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje d..o.o., počinje rubrika 'O nama' na službenoj internetskoj stranici Centra, nedavno 'osvježenoj' i dopunjenoj.

Ipak, oni koji su formiranje Centra pratili otprije, znaju kako je on postojao (barem 'na papiru') i proizvodio troškove čitavo desetljeće prije no što je uopće počela njegova izgradnja.

Krivca za to odgovorni su, dakako, pronašli u politici.

- Proces gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj izuzetno je zahtjevan i dugotrajan, zbog same političke nestabilnosti i donošenja svih nužnih zakonskih dokumenata za povlačenje EU sredstava. Javnosti izgleda kao da to jako dugo traje i kao da mi ništa ne radimo, da direktor prima plaću ni za što, ali moj rad unatrag pet godina vidljiv je sada. Realizacija aktivnosti nije ni do nas niti do županija, nego je bitna politička klima i stabilnost. Dvije smo godine bili stopirani od strane tadašnjeg ministra jer nisu bili usklađeni planovi gospodarenja otpadom, nisu bili doneseni na vrijeme te nisu bili usuglašeni s europskim direktivama. - kazao je 2019. godine medijima Josip Grgić, direktor Centra koji je na čelo Uprave došao 2013. godine.

Osvježen izgled službenih internetskih stranica, među ostalima, uključuje i poruku „Ukoliko stvarno misliš da je problematika zagađivanja manje važna od ekonomije, probaj ne disati dok brojiš novce.". Osim što je riječ 'ukoliko' vezni parnjak i koristi se samo ako se u istoj rečenici nalazi napisano 'utoliko', s patetičnim citatom daleko više toga nije u redu.

Jedna u nizu nelogičnosti jest ta da je iz razvoja događaja (i u slučaju Centra) itekako vidljivo kako je ekonomija uvijek prije zaštite okoliša te kako se, zanemarujući potonje da itekako dobro disati - baš kao što su to svi uključeni činili proteklo desetljeća.

Izvješće o radu za 2020. godinu još uvijek nije dostupno među 'dokumentima' osvježene stranice, a posljednja je vijest Obavijest o nadmetanju te ona o tomu kako bi Centar trebao proraditi do 2023. godine. Obavijest vrijedna divljenja, posebice nakon čitavih deset godina.

Preostaje, tek, podsjetiti na ovogodišnji Program rada i Financijski plan Centra koji tijekom 2021. planira ishoditi završno pozitivno mišljenje JASPERS-a o izrađenoj studijsko-projektnoj dokumentaciji za izgradnju Centra, izraditi projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju šest pretovarnih stanica u mjestima koja ulaze u djelokrug rada Centra - po jednu u Slavonskom Brodu, Požegi, Pakracu, Kutini, Novskoj i Hrvatskoj Kostajnici - za što su potrebni elaborati, lokacijske i građevinske dozvole, izvedbeni projekti,…

Ukratko, još će se neko vrijeme sve kretati oko 'papirologije'.

U međuvremenu, Brodsko-posavska županija će, za rad Centra, u 2021. godini izdvojiti više od milijun kuna kroz redovito financiranje i sredstva za provedbu projekta, u 2022. godini planirano je osam milijuna kuna samo iz tog jednog županijskog proračuna, a u 2023. subvencija BPŽ trebala bi porasti na više od 13,5 milijuna kuna, dok bi za projekt iste godine Županija trebala izdvojiti 54 milijuna kuna. Uz dotacije od suosnivača, subvencije europskih fondova i ministarstava, sveukupni bi prihodi Centra ove godine trebali biti veći od osam milijuna kuna, dok bi 2022. mogli porasti duplo, da bi 2023. godine dosegnuli astronomskih 406 milijuna kuna. Najveći dio tog novca 'otpast' će na rashode za radove. Rashodi za zaposlene kroz tri godine, pak, kretat će se od 845 tisuća do milijun kuna.

No, svi ti milijuni ionako ništa ne znače. Nemoguće ih je izbrojati bez disanja. Srećom, zaposleni u Centru imaju dovoljno kisika pa to mogu činiti u miru.