SLAVONSKI BROD - Crveni križ svakodnevno zaprima upite građana koji žele donacijama u hrani, odjeći i drugim potrepštinama pomoći izbjeglicama iz Sirije koje se nalaze u Makedoniji i Srbiji. Naših 130 društava je u pripremnoj poziciji i za slučaj da izbjeglice krenu prema Hrvatskoj, koja bi im bila prolazna ruta, mi smo spremni - kazao je za SBplus, dr. Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Dr. Josip Jelić: 'Hrvatska nije na putu izbjeglica iz Sirije, no ukoliko u tranzitu krenu kroz našu zemlju, unatoč napisima kako nemamo strategiju zbrinjavanja koje nema uostalom niti EU, Hrvatska je spremna primiti te ljude.'

Dodaje, kako u ovome trenutku Crveni križ ide s apelom za prikupljanje novčane pomoći, što zainteresirani mogu učiniti uplatama na žiro račun otvoren u PBZ, broj IBAN HR6923400091511555516, poziv na broj 14, za uplate iz inozemstva SWIFT: PBZGHR2X, zatim internetskim donacijama na www.hck.hr te donacijama putem poziva na telefonski broj 060 9011 gdje je cijena poziva 6,25 kuna s PDV-om.

- Obzirom na specifičnost situacije najjednostavnije je bilo krenuti s prikupljanjem novčanih sredstava. Naime, mi smo u stalnim kontaktima s kolegama iz Crvenog krsta Srbije i Makedonije. Prikupljeni novac će biti proslijeđen njima, a onda će oni u kontaktu sa samim izbjeglicama i na osnovu slike na terenu odlučiti što je u tom trenutku najpotrebnije te isto i kupiti i podijeliti izbjeglicama. S tim da će sve, svaka kuna morati biti pravdana - naglasio je dr. Jelić, dodavši kako su kolegama u zemljama u kojima se nalaze izbjeglice ponudili i pomoć svojih stručnih timova.

Prema mišljenju dr. Jelića u ovome trenutku Hrvatska nije na putu izbjeglica iz Sirije, no ukoliko u tranzitu krenu kroz našu zemlju, unatoč napisima kako nemamo strategiju zbrinjavanja koje nema uostalom niti EU, Hrvatska je spremna primiti te ljude. - Pazite pa nije naše institucionalno pamćenje toliko kratkoročno da se ne možemo sjetiti kako smo to činili 90.-tih godina. Na vrhuncu izbjegličkog vala u kolovozu 1992. godine diljem Hrvatske bilo je smješteno 800 tisuća izbjeglica i niti jedna nije bila u šatoru. Svi su bili smješteni u čvrstim objektima. Ta iskustva uvelike bi nam olakšala prihvat sirijskih izbjeglica, iako je činjenica da bi u slučaju većeg broja prihvata Hrvatska to morala učiniti uz pomoć zemalja EU jer i u ratu smo u tom dijelu imali pomoć Njemačke, Danske, Austrije, Norveške,...- podsjeća dr. Jelić.

- Kroz područje bivše Općine Slavonski Brod prošlo je više od 180 tisuća izbjeglica što je tri puta veći broj od broja stanovnika Broda. Više od 20 tisuća bilo ih je smješteno na području bivše općine Slavonski Brod - kaže povjesničar Petar Bašić.

I dr. Jelić i Bašić slažu se u jednom. Ukoliko do toga dođe Hrvatska treba i može prihvatiti ljude kojima je pomoć u ovim trenucima potrebna. - Nekom pravilnom raspodijelom po broju stanovnika na ukupan broj izbjeglica Hrvatska bi trebala primiti tri do četiri tisuće izbjeglica a to uistinu možemo. Prostora ima. Ako bi tu brojku ravnopravno podijelili na hrvatske gradove onda bi to u Brodu konkretno iznosilo pedesetak ljudi, a za njih se smještaj može pronaći i u nekom od pansiona a siguran sam da ljudi ne bi odbili pomoći - pojašnjava Bašić.

Obojica naših sugovornika komentiraju svojevrstan strah koji se počeo stvarati.

- Nema tu razloga strahu. Pa koliko je naših momaka za rata otišlo u Njemačku ili dalje. Nisu ni svi ti ljudi koji su primali naše izbjeglice, izvan granica Hrvatske, znali tko smo, što smo i kakvi smo. Imali su predrasude prema nama. Ne svi, ali ih je bilo. Baš zbog iskustva koje smo prošli trebali bismo svakako, ukoliko do toga dođe, ustrajati na pomoći izbjeglicama i u zbrinjavanju - mišljenja je Bašić.

Petar Bašić: 'I prema našim izbjeglicama ljudi trećih zemalja imali su predrasude pa su nas primili. Nekako brzo zaboravljamo prošlost.'

Dr. Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa podsjeća.

- Na vrhuncu izbjegličkog vala u kolovozu 1992. godine od 700 - 800 tisuća izbjeglica mi smo imali 30 posto izbjeglica islamske vjeropispovijesti. To je brojka od oko 200 tisuća ljudi i primili smo ih vodeći računa o poštivanju njihovih vjerskih navika, ali i prehrambenih.

Ne vidim razloga da tako ne bude i sada. Zapravo sam mišljenja da veći problem oko toga stvaraju neki drugi nego Hrvatska. Kod nas je tu možda riječ o pojedinačnim slučajevima, ali sva dosadašnja iskustva govore da kad bi izbjeglice stigle u Hrvatsku ljudi bi povukli jedni druge i pomoć ne bi izostala, kao što nije izostala ni 1992., kao što nije izostala niti za prošlogodišnjih poplava - zaključuje dr. Jelić. 

Iako sam Slavonski Brod, po njegovom mišljenju, i nije na ruti izbjegličkog vala kroz Hrvatsku ukoliko do njega dođe, dr. Jelić je - kaže - siguran kako bi se smještaj za te ljude vrlo brzo organizirao.

- Ako smo našli u rekordnom roku skladišta za vrijeme poplava, ako smo za onih jakih zima u dogovoru s Gradom Brodom riješili pitanje prenoćišta i prehrane beskućnika onda sam i više nego siguran kako bi se vrlo brzo snašli i za prostor za smještaj izbjeglica - kazao je dr. Jelić.

PDF Dokument

Izbjeglice JI Europa.pdf