SLAVONSKI BROD - Neslužbene procjene govore kako u slavonskobrodskom Naselju „Josip Rimac", ali i u drugim dijelovima grada, živi oko dvije tisuće Roma. Ni netom završeni popis stanovništva neće otkriti njihovu stvarnu brojku jer mnogi od njih na tom području žive 'bez papira'.

Slavonski Brod, uz Zagreb, postao mjesto podsjećanja i prisjećanja

No, bili oni službeno 'prijavljeni' ili ne, ovaj tjedan pripada njima. Naime, u Slavonskom Brodu, gradu koji ima jednu od najbrojnijih romskih zajednica u Hrvatskoj, danas je nastavljen program koji je u Zagrebu počeo ranije ovog tjedna, u srijedu, 3. studenog. Sve to u čas obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika. Opća skupština UNESCO-a 2015. je godine službeno za taj dan odabrala 5. studenog i to na inicijativu Republike Hrvatske.

Bogati program u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici organizirao je Savez Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara". Izložba „50 godina od prvog Svjetskog kongresa Roma 1971. godine", predavanje saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, promocija njegove knjige „Snovi jednog Roma" te knjige „Romanipe – iz sjene na svjetlo", autorica Maje Grubišić i Selme Pezerović, kao i projekcija filma „Romi u Domovinskom" - privukli su danas brojne posjetitelje. Svima njima želja je očuvati romski jezik kao kulturno bogatstvo čitavoga svijeta.

Hrvatski Romi uglavnom ne govore službeni romski jezik - romani ćhib

- Javnosti moramo pokazati kako su i Romi samo ljudi. Rom znači 'čovjek'. Jezik kojim govore Romi u Slavonskom Brodu nije romani ćhib, dakle, pravi romski jezik, nego je riječ o vlaškoj varijaciji rumunjskog jezika. To je potrebno dodatno istraživati i točno utvrditi sve činjenice. U mnogim romskim  kućanstvima i dalje se govori taj materinji jezik, ali među mladima u Slavonskom Brodu već je danas puno onih koji ga ne poznaju. On polako izumire i sve se više i u našoj zajednici koristi samo hrvatski jezik. Tomu su, dakako, pogodovale društvene mreže, ali i činjenica da se mladi žele uklopiti u sredinu, olakšati si školovanje i slično. - kazao je Čedo Todorović, član Udruženja Roma „Ludari" rumunjskog porijekla i romski aktivist duže od dva desetljeća.

U Hrvatskoj oko 80 posto Roma govori bajaški dijalekt rumunjskog jezika, a u cijelom su svijetu u manjini oni Romi koji govore romani ćhib - službeni romski jezik koji korijen vuče iz Indije.

Mladi su jedini pravi uzor mladima

Među slavonskobrodskim Romima ističu se mladi pojedinci koji su život - čini se - posvetili rušenju predrasuda i integraciji svog naroda u većinsko društvo.

- Zbog teškog odrastanja, došao sam do onoga što sam danas. U srednjoj školi ispao sam iz sustava obrazovanja. Teško sam participirao u društvenom životu, dok nisam odlučio učiniti nešto sam sa sobom. Završio sam niz edukacija; za zidara, zavarivača, kasnije prodavača, upravnog referenta i sada sam na fakultetu. Sve to iskustvo potaknulo me na osnivanje Romske organizacije mladih Hrvatske. Želim mladima koji se zateknu u situaciji u kakvoj sam ja bio, pružiti mogućnost da se imaju komu obratiti. Mladi Romi često imaju loše mišljenje o sebi i svojim mogućnostima. Pomažemo im s odabirom škole, pisanjem radova, učenjem,… Činjenica da danas toliko Roma ne govori romski jezik, nego dijalekt starorumunjskog, pokazuje teror koji smo prošli. Zbog svog položaja u društvu naši preci nisu smjeli koristiti materinji jezik i sada govore jezikom koji izvorno nije njihov. Ulazak malih Roma u hrvatske škole nacionalni je problem, jer neki od njih ne razumiju dovoljno dobro hrvatski jezik pa su u samom startu u zaostatku za svojim vršnjacima. - kazao je 34-godišnji Milan Mitrović, predsjednik Romske organizacije mladih Hrvatske i slavonskobrodski gradski vijećnik - prvi Rom na toj poziciji.

Osobnu priču sličnu Milanovoj, s nama je podijelila i 22-godišnja Brođanka-Romkinja.

- Do petog razreda išla sam u redovnu školu i pohađala nastavu. Potom me 'povuklo' društvo pa sam prekinula obrazovanje. Nakon toga, otac je odlučio kako nešto moram završiti barem u izvanrednom programu pa sam izabrala smjer 'upravni referent'. Danas koristim gotovo isključivo hrvatski, baš poput većine mojih vršnjaka, materinji jezik koji se govori u Romskom naselju veoma slabo razumijem. Zato mi je drago što se na ovakav način nastoji očuvati tradicija. - za SBplus kazala je Sanja Radić.

'Zar i Romi nisu hrvatski građani?'

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi, već je dugo godina središnja figura Roma u političkom životu Hrvatske. Kako je danas naglasio, brine o 60 romskih naselja na području zemlje i nastoji poboljšati uvjete života svojih sugrađana.

- Romi ne traže ništa više od onoga što imaju svi drugi. Nerijetko iznenadim sugovornike iz jedinica lokalnih samouprava kada na njihovo „Što će reći moji ako vam damo to i to…?", postavim protupitanje „A tko su to vaši? Zar i Romi nisu vaši građani?". Potom se situacija mijenja. Sudeći prema tomu koliko njih me bira, Romi su u Hrvatskoj ujedinjeni. Puno smo za njih učinili. To nije dovoljno, ali je puno više no što se prethodnih pola stoljeća činilo. Usredotočeni smo na zapošljavanje, stanovanje, obrazovanje,… - kazao je saborski zastupnik Kajtazi.

SBplus-ov članak naslova „Malo 'većinaca' zna kako žive slavonskobrodski Romi", jedan je od rijetkih prikaza gradskog naselja u kojem živi gotovo dvije tisuće duša, a u koje rijetko 'zagaze' oni koji nisu Romi. To dovoljno govori o njihovoj izoliranosti, getoiziranosti, različitosti,… Isto tako, već desetljećima ostaje neriješen problem edukacije Roma. Većina slavonskobrodskih Roma, naime, pohađa istu Osnovnu školu „Hugo Badalić" kojoj područno 'pripadaju'. U razredima nerijetko brojčano 'nadjačaju' one koji su inače u društvu većina. Nepotrebno je, stoga, govoriti kako još uvijek nema govora o mogućnosti prave integracije. Od jednakih startnih pozicija sa svojim vršnjacima, mali su Romi, čini se, predaleko.

Kako očekivati jednake rezultate kad su startne pozicije drastično različite?

- Istraživanje o položaju pripadnika romske nacionalne manjine pokazuje zabrinjavajuće podatke. Svako treće romsko dijete pohađa vrtić, svaki treći Rom pohađa srednju školu, veliki je 'dropout' ili napuštanje osnovne škole, više od 40 posto romskih kućanstava nema pitku vodu u svojim objektima, preko 50 posto ih nema kupaonicu ili tuš u stambenom objektu, 12 posto nema električne energije,… Ako nemate osnovne uvjete za dostojanstven ljudski život, teško je od najmanjih očekivati da mogu redovito pohađati nastavu, posebice uzimajući u obzir pandemiju koronavirusa. - kazao je Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Goste je danas u Slavonskom Brodu, u ime gradonačelnika Mirka Duspare, dočekala Vesna Zlatarević, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Slavonskog Broda koja je naglasila kako očuvanje romskog jezika treba biti prioritet u Hrvatskoj i svijetu. Jednako onoliko koliko svim hrvatskim političarima, a ne samo onima koji direktno predstavljaju romski narod, zajednički cilj trebaju biti postizanje jednakosti te manjine i osiguranje ostvarivanja svih ljudskih prava koja im pripadaju ništa manje no svim ostalim članovima društva.