SLAVONSKI BROD - Već godinama se uoči parlamentarnih izbora 'poteže' pitanje kršenja odredbe Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Najjednostavnije rečeno, problem je u tome što se broj birača između izbornih jedinica ne smije razlikovati za više od pet posto, odnosno, glas birača mora vrijediti jednako u svakoj izbornoj jedinici.

No, zasad to nije ispunjeno. Naime, postoje izborne jedinice u kojima je broj birača manji/veći i za više od 60 tisuća, ali one biraju jednak broj zastupnika.

Prema broju registriranih birača (Rješenje Ministarstva uprave od 2. rujna za izbore održane 11. rujna 2016. godine) situacija je prema izbornim jedinicama (koje smo odabrali kao one s najvećom međusobnom razlikom) i broju birača u njima bila sljedeća:

- II. izborna jedinica (obuhvaća istočni dio Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni dio Grada Zagreba) 393.818 birača

- V. izborna jedinica (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska) 359.120 birača

- VII. izborna jedinica (obuhvaća jugozapadni dio Zagrebačke županije, Karlovačku županiju, istočni dio Primorsko-goranske županije i južni dio Grada Zagreba) 410.633 birača

- IX. izborna jedinica (obuhvaća Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije) 422.985 birača

- X. izborna jedinica (obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvansku županiju) 400.227 birača.

Vidljivo je, dakle, kako glasovi iz slavonskih županija vrijede više nego oni iz dalmatinskih. Naime, manji broj Slavonaca, ima jednaku snagu u odluci tko će sjediti u Hrvatskom saboru. Sve te izborne jedinice, neovisno o broju birača, birat će četrnaestero zastupnika.

To ne podupire ni Ustavni sud koji je u Izvješću Hrvatskom saboru o nejednakoj težini glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora (NN br. 142/10), između ostalog, naveo sljedeće:

„Unatoč nepostojanju recentnih podataka o broju birača u općim izbornim jedinicama, razumno je zaključiti da bi ‐ ostanu li  članci 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama neusklađeni sa stvarnim stanjem birača na području Republike Hrvatske u 2011. godini ‐ na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor međusobna odstupanja u broju birača mogla postati neprihvatljiva s ustavnopravnog aspekta. (…) Ustavni sud dužan je primijetiti da bi, pod pretpostavkom da je ostvarena jednaka težina biračkog glasa po izbornim jedinicama, nepoštovanje prethodno navedenih zahtjeva, pod određenim okolnostima moglo dovesti do njihove nezakonitosti s obzirom na zahtjev propisan člankom 36. stavkom 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Stoga je Ustavni sud bio dužan izvijestiti Hrvatski sabor i o toj mogućoj pojavi nezakonitosti.".

Po toj ćemo 'moguće nezakonitoj' shemi, ipak, na glasovanje i ove godine jer takav omjer snaga, očigledno, nekomu odgovara. Na tu se temu za Jutarnji osvrnuo i predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović. Tekst je moguće pročitati OVDJE.

.