3254
Prikaza
2
Komentara
SLAVONSKI BROD - Nakon što je u Slavonskom Brodu poput 'bombe' odjeknula informacija, koju je iznio Nizar Shoukra (MOST), o tome da je MUP potpisao s INA-om ugovor o korištenju prostora od 80 tisuća kvadrata u Slavonskom Brodu za primitak migranata, prije deset dana SBplus je donio i reagiranje gradonačelnika dr. Mirka Duspare koji je izjavio kako Slavonski Brod ne može biti kamp za cijelu Europu. SBplus je tražio i od Ministarstva unutarnjih poslova odgovor na pitanje je li spomenuti ugovor potpisan ili ne te razmišlja li se uopće o Slavonskom Brodu kao budućoj lokaciji, no odgovor još uvijek nismo dobili. Doduše stigla su obećanja kako će skoro stići.
I dok su Brođani migrante prihvatili u studenom 2015., u svibnju 2019. niti vlast nije spremna za dobrodošlicu. To u potpunosti,, kako sam kaže, razumije Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih poslova koji je rukovodio Zimskim prihvatnom-tranzitnim centrom na Bjelišu kroz koji su prošle 682 tisuće migranata. Jučerašnji boravak Ranka Ostojića u Slavonskom Brodu iskoristili smo za razgovor na temu migranata i njihovog mogućeg zbrinjavanja ovdje.
SBplus: Gospodine Ostojić imate li Vi saznanja o tome da je MUP s INA-om potpisao ugovor o korištenju zemljišta na kojem planiraju organizirati prostor za zbrinjavanje migranata? Imate li saznanja da će prihvatni centar biti u Slavonskom Brodu?
Ranko Ostojić: Ja to zaista ne znam. Ono što mogu reći je da MUP očito pokušava napraviti uslugu Europskoj uniji i stvoriti određenu žarišnu točku. Podsjećam, mi smo od 3.11.2015. godine ovdje imali samo privremeni smještaj, ali je sve bilo jako dobro organizirano, vlakom se ulazilo unutra, vlakom se izlazilo i sve je bilo riješeno te nikakvih incidenata nismo imali ako izuzmemo slučaj kada smo imali one koji su pobjegli preko žice kako bi obišli obitelj u bolnici.
MUP danas griješi jer ne znaju objasniti situaciju. Zbog toga što nisu znali objasniti i dobili su otpor u Petrinji. Pa sjetite se, određeni otpor postojao je i 2015. ovdje u Slavonskom Brodu, ali su - nakon što je sve objašnjeno - ljudi na kraju shvatili benefite priče u slučaju kada je cijeli postupak dobro organiziran.
SBplus: Tada je vlast, da tako kažemo, bila na strani migranata, s vremenom je to prihvatila i manjina koja je u početku pružala otpor. Ipak danas je većina Brođana, uključujući i gradsku vlast, protiv toga da se migrante smjesti u Brodu?
Ranko Ostojić: Ja mogu to razumjeti u ovoj situaciji u kojoj se dolazi u poziciju da to više nije tranizitni centar. Mi smo te 2015. imali i naziv Tranzitni centar i radili smo na način: došli ste iz EU i idete u EU. Ako bi to danas bila situacija u kojoj bi migranti trebali duže boraviti, ukoliko je to varijanta prihvatnog centra u kojem se zadržavaju ljudi to je nešto što treba itekako dobro i objasniti ali i pomno izabrati mjesto na kojem će to biti napravljeno.
Mi smo ovdje u Slavonskom Brodu te 2015. pokazali na koji način se može riješiti ozbiljna kriza sa 682 tisuće migranata. Imali smo prosjek od četiri migranta na minutu, 250 na sat, šest tisuća dnevno – to je trajalo pet mjeseci i bez incidenta je ovuda prošlo 682 tisuće ljudi. Ono što je u takvim situacijama bitno je da treba ljudima reći. Da ne treba lagati.
Nužno je u današnjoj priči o migrantima odrediti zajedničku europsku politiku. Ti ljudi su i onda dolazili iz EU i nastojali su doći do EU. Sadašnje tvrdnje ministra Božinovića koji kaže da je granica nepropusna su naravno laž iz jednostavnog razloga što istovremeno imamo stotine incidenata. Pri tome valja istaknuti kako će ljudi - u situaciji kada nemaju organizirano hranu, kad im se ne može pomoći, kad je to zakonom zabranjeno - logično preživljavati na način da provaljuju u kuće. E sad ja njega pitam (ministra Božinovića, nap.a.) ako je granica nepropusna: tko su ti koji provaljuju unutra i drugo: ako već čuvate granicu tako nepropusno kako se onda može dogoditi toliko incidenata na rutama koje su već svima poznate. U prilog tome da se trenutno ne zna nositi s migrantskom krizom najbolje govore brojke. Oni 600 tisuća ljudi u godini dana nisu sposobni riješiti, a pri tome su potrošili 20 milijuna eura samo u prošloj godini za prekovremene sate policijskih službenika. Ja bih podsjetio da u doba kad je bila velika migrantska kriza EU je, za sve troškove koje smo tada imali, platila 19 milijuna dolara i kad to usporedite savršeno je jasno da je puno bolje biti organiziran i to napraviti na način kako smo onda radili, a ne glumiti nepropusnost i raditi prljavi posao zapravo za EU.
SBplus: Kako ocjenjujete trenutno stanje i politiku Hrvatske prema migrantima?
Ranko Ostojić: Zakon se ne poštuje i ova priča o obeshrabrivanju migranata zapravo je obeshrabrujuća za nas. Jer kad netko 30 puta uspije proći tu istu granicu, još malo pa će početi tečno govoriti hrvatski s obzirom na to koliko su puta ovdje boravili, onda je to već situacija koja naravno dokazuje da je cijela priča zapravo glumljenje navodne zaštite EU, a s druge strane to nije propisano europskim zakonima. Ako netko dođe na granicu odvraćanje, ili kako to danas zovu obeshrabrivanje, podrazumijeva da ga ti usmjeriš na granični prijelaz. Ako on to neće napraviti onda si ga dužan uhititi, privesti, ispitati, utvrditi sve detalje i to je ono što je propisano Schengenskim zakonikom. Nigdje tamo ne postoji ova varijanta koju mi imamo da se nekoga uhvati u Čabru pa da ga se onda kombijem prebaci do bosanske granice i da ga se gurne nazad u tu državu. Taj će ponovno pokušati preći u Hrvatsku i dokopati se dalje EU jer ako je mogao preplivati Sredozemno more pokušat će preći ponovno, što se naravno stalno i događa.
SBplus: Kako bi se, po Vašem mišljenju, moglo riješiti pitanje migranata?
Ranko Ostojić: Nitko od nas ne može napraviti žarišnu točku i da mi sami nosimo teret ako se EU davno opredijelila za solidarnost. Ako je tako, onda trebamo svi podijeliti taj teret a ne da netko prima migrante i izbjeglice po sustavu azila, a drugi ne. Zato je nužno insistirati na zajedničkoj vanjskoj politici. EU mora riješiti taj problem, a moj prijedlog je da se trebaju napraviti prihvatni centri u kojima će se određivati treba li nekome zaštita ili ne. Ali to se treba određivati prije nego li pređu Sredozemno more. Znači to se mora raditi u Libiji, Libanonu, Turskoj, u svim zemljama Sjeverne Aferike i Jordanu, u kojem danas ima više izbjeglica nego stanovnika. To se mora tamo napraviti. Onaj tko bude došao u takav prihvatni centar će biti registriran i utvrdit će se da je njemu pružena mogućnost da zatraži međunarodnu zaštitu, upravo ono što se ovdje sad kod nas uskraćuje. Znači čovjek kad kaže "azil, azil" ti si ga dužan staviti u postupak, bez obzira što ste svjesni da veliki dio njih to želi samo iskoristi za nastavak puta prema dalje. To, zapravo nije ništa novo. Ali ako to napravite na način da ste vi njega registrirali u prihvatnom centru u zemljama trećeg svijeta, kojima mi svi skupa dajemo ogromnu razvojnu pomoć, i ako takva osoba, primjerice, ne posluša i ne prihvati varijantu da se vrati nazad u svoju zemlju jer je utvrđeno da ne može dobiti međunarodnu zaštitu - u tom trenutku sve policije europske unije imaju istu zadaću a to je osigurati da ta osoba više ne može doći u situaciju da traži azill. To je vrlo konkretno rješenje, ali samo ako bude odrađivano u spomenutim zemljama. Jer kada netko prođe Sredozemno more, nema šanse da će ga ikakva žica ili bilo kakav zid uspjeti zaustaviti. Uostalom dokaz za to su migranti koji svakodnevno prelaze granicu BiH i Hrvatske.
SBplus: Dojam je kako MUP trenutno ne daje dovoljno informacija, što mislite što je razlog tome?
Ranko Ostojić: Zato što znaju da krše zakone. To je čisto kršenje zakona i ova priča u kojoj se tumači Schengenski zakonik da je to odvraćanje apsolutno ne stoji. Kad pročitate zakonik vidjet ćete da govorim istinu, iako je većina popila njihovu priču da oni kao nekog odvraćaju. Netočno. Jer po tom zakoniku vi takve osobe morate privesti odvesti u centar u Ježevu, Tovarniku ili Trilju, odnosno ako je riječ o djeci i ženama, takozvanoj ranjivoj skupini, onda u Kutinu. Vi na taj način zapravo imate uređen postupak za koji se zna kako treba ići, a ne kako sada ide. Ja ako pređem granicu ne možete me u dubini teritorija pokupiti i vratiti. Ako tražim azil morate provesti postupak, a oni ih vraćaju nazad samo da odustanu. A neće odustati. O tome svjedoče i brojke. Ako su ih Slovenci uhvatili devet tisuća, a mi šest, ovih devet u Sloveniji nije palo padobranom nego su prošli nepropusnu hrvatsku granicu.