Portal SBplus, serijom članaka o „Službama koje život znače", donijet će četiri reportaže o onima koji svakodnevno spašavaju živote svojih sugrađana i požrtvovnim radom daju sve od sebe kako bi katastrofe i nesreće rezultirale što manjim brojem ozlijeđenih i preminulih. Referirajući se i na jednu od najtežih prometnih nesreća posljednjih godina koja se dogodila na autocesti A3 kod Slavonskog Broda i koja je odnijela deset života, razgovarali smo s predstavnicima Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije, Opće bolnice „Dr. Josip Benčević", Javne vatrogasne postrojbe Slavonski Brod i Policijske uprave brodsko-posavske.

SLAVONSKI BROD - Zamjenik ravnatelja slavonskobrodske Opće bolnice „Dr. Josip Benčević", prim. Boris Hrečkovski, dr. med., inače specijalist traumatolog, kroz posljednju je tešku nesreću na autocesti A3, pokušao čitateljima portala SBplus približiti spremnost Bolnice da odgovori na najteže krizne situacije. U samo nekoliko minuta, nadležni su morali odlučiti je li Bolnica spremna i sposobna zbrinuti više od 40-ero ozlijeđenih putnika iz autobusa koji je sletio s putanje i prevrnuo se. 

- Preustrojili smo organizaciju Bolnice i od Hitnog prijema napravili prostor za primarnu i sekundarnu bolničku trijažu sa sedam trauma-timova. Zaustavili smo smjenu na odlasku, dobili smo smjenu na dolasku i zvali smo dodatno osoblje od kuće s OHBP-a, kirurgije i anestezije te smo preraspodijelili dio djelatnika s ORL i internog odjela. To nam je zadovoljavalo kriterije da svi budu optimalno zbrinuti. Na kraju, 42 ozljeđenika su velikom brzinom efikasno zbrinuti, primljeni, trijažirani, upućeni na daljnju dijagnostiku u sale, na odjele ili jedinicu intenzivnog liječenja. Naknadna planska operacija jednoga od njih završila je tek oko 18 sati. - kazao je za SBplus doktor Hrečkovski.

No, tu posao za djelatnike Bolnice nije stao, nego je tek počeo. Na njihovim se odjelima i dalje nalaze unesrećeni.

- Djelatnici slavonskobrodske Bolnice još uvijek prolaze sve vezano za veliku nesreću jer i dalje brinu o ozlijeđenima. Dakle, za nas priča nije stala tu nedjelju. Zbrinjavanje će trajati i narednih desetak dana ili duže, sve dok ozlijeđeni ne budu mogli na kućno liječenje u matičnu zemlju ili do premještaja u neku drugu ustanovu. - otkriva naš sugovornik.

U Bolnici se iz nedjeljne nesreće nalazi još devetero pacijenata - jedan u jedinici intenzivnog liječenja, ostali na odjelima ortopedije i traume, vaskularne i abdominalne kirurgije. Vezano za njihovo liječenje, obavljeno je ukupno deset inicijalnih operacija i obrađeno je više od 20 rana.

Zbog velikog odjeka u javnosti vezanog za stradavanje kosovskih državljana koji su iz Frankfurta putovali u Prištinu, malotko je znao da su se brodski liječnici istovremeno borili za život djevojčice iz susjednog Bosanskog Broda koja je također teško stradala u prometnoj nesreći, kada je traktor prešao preko nje.

- U međuvremenu smo imali još jednu tešku tjelesnu ozljedu iz druge države. Paralelno s ovom masovnom nesrećom, iz susjedne BiH stigla je teško ozlijeđena djevojčica koju smo uspjeli stabilizirati i pripremiti za transport u Zagreb. - kratko je o tomu kazao doktor Hrečkovski.

U danima koji, čini se, nisu imali svoj kraj i početak, zdravstveno se osoblje moralo nastaviti brinuti o ozlijeđenima. Posla je bilo puno, a uz liječenje, morali su odgovoriti i na komunikacijske izazove, nadvladati jezične barijere te biti usklađeni s vlastima zemalja kojima pacijenti pripadaju.

- Dan kasnije nastavljeno je zbrinjavanje u vidu previjanja i planskih operacija, a uslijedili su i dogovori s kosovskim i njemačkim vlastima, usklađivanje s veleposlanstvima, osiguravajućim kućama, dogovor transporta preminulih i tako dalje... Odgovor Bolnice na nesreću, dakle, i dalje traje, ali više nije pod onim stupnjem hitnosti, nego ulazi u redovne aktivnosti. Još uvijek se prilagođavamo i nastojimo sve organizirati kako bi zadnji koji ode iz ove ustanove bio adekvatno zbrinut. - poručio je.

Zbog teške situacije i velikog broja ozlijeđenih, mnoge su obitelji satima čekale na informacije o svojim najmilijima. Liječnici su se morali usredotočiti na ukazivanje pomoći i spašavanje života, a sama identifikacija pacijenata ostavljena je za kasnije..

- Svi pristigli iz teške nesreće u samom su se početku vodili kao 'NN' i dodjeljivali smo im brojeve kako ne bismo gubili vrijeme ispitujući ih osobne podatke. Komunicirali smo rečenicama: „Četrnaestica ide na CT, 33 je na odjelu intenzivne njege" pa smo u svakom trenutku znali što je potrebno kojem ozljeđeniku. Stoga je precizna identifikacija uslijedila tek nakon četiri ili pet sati. - otkriva brodski liječnik.

Našeg sugovornika upitali smo što je slavonskobrodsku Bolnicu pripremilo za tako dobar odgovor na tešku nesreću, s velikim brojem ozlijeđenih.

- U zbrinjavanju masovne nesreće, mi smo pripadnici Međunarodne organizacije za medicinski odgovor za velike nesreće. Imamo licencu za održavanje europskog poslijediplomskog tečaja, takozvani MRMI - Medical Response to Major Incidents. To smo referirali u Stockholm i dobili smo najviše ocjene. Kontinuirano od 2008. godine provodimo edukaciju za zbrinjavanje masovnih nesreća, a od 2014. nacionalnu edukaciju prema programu Kriznog stožera Ministarstva zdravstva. Stoga smo dobro uvježbani za ovakve situacije i to se sada vidjelo. Nesreća koja je bila velika, odrađena je besprijekorno. Čak sam i sam iznenađen našim odgovorom i ponosan sam na sve djelatnike naše ustanove, ali i policiju, vatrogasce, civilnu zaštitu, Crveni križ, članove Vlade. Sve karike lanca su funkcionirale. S medijima smo imali izvrsnu komunikaciju, bili su strpljivi i znali su gdje će dobiti informaciju. - poručio je Hrečkovski.

Ambicioznost bolničke uprave, ali i educiranost osoblja, daju za pravo težiti i većim stvarima. Zbog svog iznimno važnog položaja, slavonskobrodska Bolnica stremi tomu da postane značajna i izvan granica Hrvatske.

- Ova bolnica je istrenirana i znamo kada što možemo zaustaviti, reorganizirati i angažirati osoblje. Znamo prepoznati prioritete. U Hrvatskoj bolnice nisu klasificirane prema trauma-centrima prve i druge kategorije, ali ova bolnica pripadala bi prvoj kategoriji. Obučeni smo, educirani, imamo sposobne liječnike i ostalo medicinsko, ali i administrativno osoblje koje sudjeluje u takvom zbrinjavanju. Ovo je plod desetogodišnjeg rada. To je jedini način da budemo pripravni za nešto što se jako rijetko događa. No, kada se dogodi, onda je potrebno promijeniti organizaciju i metodologiju rada kako bi se uspjelo. Taj princip smo koristili i tijekom borbe s COVID-epidemijom. Imamo i potvrdu za to; Prije mjesec dana uspoređivali smo se s najboljim europskim bolnicama i vidjeli smo da smo na pravom putu. Organizacija upravljanja 'štima', tako da je ono što je u početku nekima izgledalo smiješno, sada dalo rezultate rada. Ova bolnica želi biti regionalna bolnica za ovaj dio Europe jer nam je prekoputa susjedna država, a tu je i trokut Tuzla-Doboj-Banja Luka, gdje se inače moraju voziti pacijenti, a zapravo mogu samo prijeći rijeku Savu i biti zbrinuti za deset minuta. Sljedeći EU projekt bila bi ta prekogranična suradnja u zbrinjavanju traume. Na značaju ćemo dobiti i kada se otvori koridor 5C. - opisao je tek dio planova doktor Hrečkovski.

I na pitanje o tomu kako netko satima može biti usredotočen na spašavanje tuđeg životu i što je 'kap koja prelijeva čašu', odgovorio je u svom stilu - racionalno i sigurno.

- Sve je stvar opredjeljenja. Ljudi izabiru taj poziv. Kad osjetite da imate metodologiju i organizaciju te ako trenirate i usmjereni ste na ciljeve, puno je lakše raditi. Čovjek je tada fokusiran, zna što radi i zna maknuti na stranu sve ono što mu remeti taj rad. Tada postajete profesionalac, koliko god to grubo zvučalo. Ako dugo traje odgovor na neku situaciju, tada radnici i djelatnici odlaze u 'burnout' sindrom i sagorijevanje, od čega vrlo često obolijevamo, a da to niti ne zamijetimo. Ali to je sad drugi dio priče i cijena ovoga posla. - kazao je prim. Boris Hrečkovski, dr. med.

Mladi liječnici i budući stručnjaci od postojećeg kadra slavonskobrodske Bolnice itekako imaju što naučiti, a njihova želja za razvojem i kretanje u pravom smjeru, svakako daje nadu da će ta ustanova (p)ostati vodeća u zdravstvenoj skrbi i spremnosti na podnošenje tereta kriznih situacija.