U petak, 4. travnja, obilježen je Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju, koji je proglašen na 60. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u prosincu 2005. godine, temeljem Rezolucije o pomoći u protuminskom djelovanju, navodi se u objavi Ravnateljstva civilne zaštite.
Republika Hrvatska se uslijed ratnih operacija tijekom Domovinskog rata suočila sa zagađenošću dijela kopnenog područja minskoeksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Kako su nas izvijestili iz Hrvatskog centra za razminiranje, početno stanje minski sumnjivog prostora u Republici Hrvatskoj prema procjeni Ujedinjenih naroda 1999. godine prostiralo se na ukupno 12.275,5 km², što je 21,7, % kopnene površine državnog teritorija.
Prema istom izvoru, Brodsko-posavska županija je 1999. godine imala 1.024,5 km² minski sumnjivog prostora, odnosno približno 8,4 % od ukupnog u državi, što je čak 50,5 % površine županije. Požeško-slavonska imala je 403.7 km² minski sumnjivog prostora, odnosno 3,3 % od ukupnog, što je 22,2 % površine županije.

Prema dostavljenim podatcima iz Hrvatskog centra za razminiranje, u 2025. godine je preostalo još 49,3 km² minski sumnjivog prostora, i to na području Ličko-senjske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, pri čemu je na području Karlovačke županije otklonjena minska opasnost te je riječ isključivo o zagađenju neeksplodiranim ubojnim sredstvima.

Brodsko-posavska županija je u potpunosti očišćena od mina do kraja 2017. godine, te je 2018. godine i službeno proglašena minski nezagađenom. Posljednje odrađeni poslovi razminiranja bili su na području Općine Okučani. Požeško-slavonska je u potpunosti očišćena od mina 2022. godine, a posljednje odrađeni poslovi razminiranja bili su na području Grada Pakraca.
Općenito, najzagađenije jedinice lokalne samouprave bile su općine Okučani, Stara Gradiška i Gornji Bogićevci u Brodsko-posavskoj županiji odnosno gradovi Pakrac i Lipik u Požeško-slavonskoj županiji.

Do kraja 2025. godine predviđeno je potpuno razminiranje, čime će Republika Hrvatska u roku ispuniti i preostalu obvezu preuzetu ratificiranjem Ottawske konvencije i biti slobodna od mina do 1. ožujka 2026. godine, navode iz Ravnateljstva civilne zaštite.
Podatci Ravnateljstva civilne zaštite govore o 610 minskih žrtava od 1996. godine, od kojih 207 smrtno stradalih, što je još jedan dokaz neizbježnih i dugoročnih posljedica mina na živote i sigurnost ljudi.
Stoga i ove godine skreću pozornost na minsku opasnost te pozivaju građane na poštivanje oznaka minske opasnosti uz poruke:
-
ne ulazite u označena minska polja i minski sumnjiva područja
-
poštujte znakove opasnosti od mina
-
ne uklanjajte znakove opasnosti - budite odgovorni prema drugima
-
ne dirajte nepoznate predmete i eksplozivne ostatke rata
-
obilježite mjesto pronalaska MES-a ili NUS-a i obavijestite policiju na broj 192 ili sustav hitne pomoći na broj 112
-
izbjegavajte rizično ponašanje - zovite pomoć
-
razminiranje prepustite stručnjacima
-
poljoprivrednici, zemlja je vaše veliko blago, ali život je daleko najveće
-
branje gljiva i skupljanje drva za ogrjev može biti kobno
-
djeco, opasna područja nisu igrališta
-
budite svjesni mina
-
budite svjesni minske opasnosti!
Kroz MIS Portal, e-servis Ravnateljstva civilne zaštite, svakom korisniku omogućen jeuvid u stanje minski sumnjivog prostora .
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -