Pljuskaru će spomenikom prirode proglasiti Županijska skupština.
PODCRKAVLJE - Nakon što je Upravni odjel za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije do 24. listopada 2022. u prostorijama Općine Podcrkavlje zaprimao primjedbe i očitovanja vezana za zaštitu Pljuskare kao spomenika prirode, pred županijskim će se vijećnicima sljedeći tjedan naći Prijedlog Odluke o tom proglašenju. Razloga za njegovo odbijanje gotovo i nema.
Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Tim terminom dio se prirodnih ljepota stavlja pod zaštitu radi očuvanja njihovih izvornih vrijednosti. Rijetkost, jedinstvenost i ljepota - osnovne su značajke takvih mjesta.
Spomenik prirode proglašava predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave, a razina upravljanja je županijska/lokalna, a ne državna.
'Riječ je o nedovoljno iskorištenom prirodnom potencijalu'
U Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 410 područja u različitim kategorijama zaštite i to dva stroga rezervata, osam nacionalnih parkova, 79 posebnih rezervata, 12 parkova prirode, dva regionalna parka, 79 spomenika prirode, 81 značajni krajobraz, 27 park-šuma i 120 spomenika parkovne arhitekture.
Za područje Općine Podcrkavlje, puno će značiti činjenica da će Pljuskara postati jedan od osamdeset hrvatskih spomenika prirode.
- Riječ je o nedovoljno iskorištenom prirodnom potencijalu koji bi u skoroj budućnosti mogao promijeniti turistički razvoj Općine. Zasad je taj dio rezerviran uglavnom za iskusne planinare s područja Brodsko-posavske županije, a mogao bi postati puno više. I sami se moramo više upoznati s tim područjem i potruditi se oko njegova uređenja. - za Plusportal kazao je ranije Tomislav Trtanj, načelnik Općine Podcrkavlje.
'Ovaj tip staništa nije čest u Hrvatskoj'
O Pljuskari kao 'svjedoku drevnog mora' više je moguće saznati iz kataloga Muzeja Brodskog Posavlja. Ti podatci svjedoče koliko je taj lokalitet uistinu zaslužio bolju zaštitu, ali i vrijednu titulu parka prirode:
„Područje kanjona Pljuskare smješteno je na južnoj padini Dilj gore, ispod vrha Vidovo brdo (380 m n.m.), a predstavljaju ga jasno istaknuta tri kanjona i četiri grebena, s protezanjem u smjeru jugozapad - sjeveroistok. Od naselja Sibinj udaljeno je 6 km zračne linije prema sjeveroistoku te približno 10 km zračne linije sjeverozapadno od Slavonskog Broda. Cijelo područje administrativno većim dijelom pripada naselju Glogovica i općini Podcrkavlje. Kanjoni Pljuskare sa svojom okolicom značajno su područje za biologe i šumare kao reprezentativni primjer staništa hrasta medunca i crnog jasena. Ovaj tip staništa nije čest u Hrvatskoj pa su dijelovi šume uz kanjone, na kojima je zastupljeno navedeno stanište dobili status zaštitnih šuma. Područje je zbog svoje vrijednosti uvršteno u europsku ekološku mrežu Natura 2000 kao područje značajno za očuvanje vrsta i staništa Južni Dilj. Kanjoni Pljuskare posebni su po mnogočemu i uvelike odudaraju od stereotipne slike o „ravnoj“ Slavoniji. Nastali su erozivnim djelovanjem vode, koja se iz četiri manja izvora slijeva niz padine Dilja, a spajajući se južno od kanjona tvori potok Petnju, čijom je retencijom nastalo istoimeno akumulacijsko jezero. Pljuskara i jezero Petnja omiljena su izletišta Brođana i stanovnika obližnjih sela, stoga nije nova ni ideja da se te lokacije proglase zaštićenima kao prirodna baština. U Hrvatskoj je još uvijek relativno malo zaštićenih geološki značajnih dijelova prirode, a geološka raznolikost uključuje geološke fenomene, speleološke objekte, minerale, sigovine i fosile.“
