Naslage iz područja „Kanjoni Pljuskare“ predstavljaju najznačajnije nalazište fosilnih ježinaca u sjevernoj Hrvatskoj iz nekadašnjeg Panonskog mora koje je na ovom području postojalo prije petnaestak milijuna godina i ostavilo zapis u vidu taložnih stijena, minerala i fosila.
PODCRKAVLJE - Područje kanjona Pljuskare i jezera Petnje odredište je izletnika i ljubitelja prirode. Petnja je zanimljiva ribičima i izletnicima, Pljuskara planinarima i šetačima. Odavno postoji ideja o zaštiti područja Pljuskare, a od osnivanja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije – Nature Slavonice aktivno se radi na zaštiti tog područja. Prostornim planom Brodsko-posavske županije iz 2020. godine, špilja Pljuskara predložena je za zaštitu po Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji posebnog geološkog rezervata te je za navedeni geolokalitet planirana izrada prostornog plana područja posebnih obilježja.
Državni zavod za zaštitu prirode je 2011. godine izradio Stručnu podlogu za proglašenje kanjona Pljuskare paleontološkim spomenikom prirode koja se temeljila na elaboratu Gorana Radonića „Geološka podloga za proglašenje zaštite područja kanjona Pljuskare i jezera Petnje u kategoriji značajni krajobraz“ iz 2008. godine te znanstvenoj i stručnoj valorizaciji područja koju je napravio dr.sc. Davor Vrsaljko. Lokalitet su terenski obišli 2008., 2011. i 2021. godine djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode, županijske Javne ustanove, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Natura Slavonica
Nakon 10 godina, Javna ustanova je ponovno pokrenula inicijativu za proglašenje ovog vrijednog geolokaliteta i napokon se isplatilo. Županijski će vijećnici danas raspravljati o tomu treba li područje kanjona Pljuskare biti proglašeno parkom prirode. Razloga za protivljenje toj dobroj vijesti, vjerujemo, neće biti. Zašto? Donosimo u nastavku
Obilježja područja
Područje Pljuskare, smješteno ispod vrha Vidovog brda (380 m n.m.), ima istaknuta tri kanjona i četiri grebena. Naročito je lijepo otvoren sjeveroistočni kanjon Pljuskare. U ukupno otvorenom slijedu slojeva nalazimo raznovrsne sedimentne stijene. U nižim (starijim) dijelovima slijeda sedimentnih stijena crvenkasti su i zelenkasti nekalcitični siltovi i gline bez fosilnog sadržaja, a na njima su razni tipovi karbonatnih fosilifernih stijena.
Pretpostavka je da su siltovi i gline (ukupne debljine desetak metara) nastali za vrijeme donjeg miocena (prije oko 18 milijuna godina) u kopnenim okolišima. Superpozicijski iznad siltova slijede slojevi karbonatnih i bioklastičnih stijena (30-tak metara debljine) koji su, pretpostavlja se, nastali za vrijeme srednjeg miocena (karpat-donji baden; prije oko 15 milijuna godina). Vapnenci su posebno zanimljivi jer metarske slojeve uglavnom grade cijele ljušture, skeleti i kršje izumrlih organizama. U tim naslagama nalazimo brojne primjerke fosilnih organizama raznolike sistematske pripadnosti.
Geolokalitet „Kanjoni Pljuskare“ posebno je vrijedan sa stanovišta zaštite prirode zbog:
- brojnih nalaza fosilnih organizama srednjeg miocena - najmarkantniji su fosilni ježinca s očuvanim cijelim ljušturama, fragmentima ili kamenim jezgrama, a od prateće fosilne zajednice česti su nalazi mekušaca (krupni školjkaši i puževi), foraminifere, alge, mahovnjaci, koralji te dijelovi skeleta morskih kralježnjaka (npr. zubi morskih pasa i dupina), kao i drugih organizama.
- najznačajnijeg nalazišta fosilnih ježinaca sjeverne Hrvatske, odnosno nekadašnjeg Panonskog mora koje je na ovom području postojalo prije petnaestakak milijuna godina
- najbolje otvorenih naslaga najstarijih stijena Dilj gore.
U karbonatnom slijedu sedimenata često nalazimo speleološke objekte: polušpilje, špilje i kaverne, ali i druge krške pojave poput vrtača ili ponikvi. U kanjonima Pljuskare više je špilja otvorenih u bokovima kanjona, koje su uglavnom subhorizontalno postavljene i prate slojevitost stijena. Naročito je poznata špilja u sjeveroistočnom kanjonu Pljuskare, pod imenom „Bukovac“, koja je dekametarskih dimenzija te u svojim bokovima i svodu ima veći broj dobro očuvanih cijelih ljuštura ježinaca.
Što će konkretno biti zaštićeno?
Područje predviđeno za zaštitu dio je gospodarske jedinice „Južni Dilj“ kojom gospodari šumarija Slavonski Brod, Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška.
Tereni ove gospodarske jedinice su vrlo strmi, sa čestim i dubokim jarugama, dolinama, ali i blagim zaravnima, glavicama i grebenima. Šumskim pokrovom dominiraju šume hrasta kitnjaka, šume bukve te manje površine hrasta medunca koji dolazi na strmim padinama južnih ekspozicija na karbonatnoj podlozi. Većina područja spomenika prirode je prekrivena šumama koje su u državnom vlasništvu.
Značaj lokaliteta u lokalnim i regionalnim okvirima
Natura Slavonica
Prema Vrsaljku, ovaj geolokalitet, tj. naslage iz područja „Kanjoni Pljuskare“ predstavljaju najznačajnije nalazište fosilnih ježinaca u sjevernoj Hrvatskoj iz nekadašnjeg Panonskog mora koje je na ovom području postojalo prije petnaestak milijuna godina i ostavilo zapis u vidu taložnih stijena, minerala i fosila. Brojni su nalazi krupnih fosilnih ježinaca, dobro su očuvani, dostupni za daljnja znanstvena i stručna istraživanja te prezentaciju.
Ništa manje važni, po brojnosti i značaju, nisu česti nalazi krupnih i sitnih fosilnih marinskih mekušaca, kao i drugih fosila. S ovim lokalitetom po nalazima fosilne makrofaune ne mogu se mjeriti ni u stručnim geološkim krugovima poznata nalazišta na Medvednici, npr. Bizek, Gornje Vrapče i Gornje Orešje.
Sličnih te geološki istovremenih (usporedivih) geolokoliteta ima više u srednjoj i istočnoj Europi i najčešće su zaštićeni. Kanjoni Pljuskare su naročito vrijedni u okviru šire geologije Dilj gore jer su tu najbolje otvorene naslage najstarijih stijena Dilj gore. Vrijedna je i pojava speleoloških objekata, pojedini objekti su značajno fosilno nalazište jer se u bokovima i svodu nalaze brojne dobro očuvane ljušture ježinaca, a pojedini objekti vjerojatno sadrže i arheološke ostatke. Osim geoloških vrijednosti, područje se ističe i krajobraznim vrijednostima. Tri kanjona koja su izdubili potoci, ukrašeni su slapovima, a obronci prekriveni šumom daju dodatnu vrijednost području. Područje Spomenika prirode Kanjoni Pljuskare nalazi se unutar Ekološke mreže Natura 2000 odnosno područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS Južni Dilj.
Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, Pljuskarom upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica.
Predložena kategorija zaštite
Proglašavanje područja zaštićenim u nekoj od nacionalno ili međunarodno važećih kategorija zaštite jedan je od najvažnijih alata očuvanja dijelova prirode. Područje „Kanjoni Pljuskare“ je vrijedan geološki, a posebno paleontološki lokalitet. Zbog vrijednih nalaza potrebno je područje trajno zaštititi i osigurati odgovarajuće upravljanje prema predloženim smjernicama za upravljanje i mjerama zaštite.
Predložena je zaštita u kategoriji spomenik prirode, paleontološki.
Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
Na spomeniku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti
Cilj zaštite je očuvanje vrijedne geobaštine a posebno značajnog nalazišta fosilnih ježinaca i ostalih fosilnih formi iz Panonskog mora, njihovo istraživanje i prezentacija u odgojno-obrazovne svrhe.
U špilji Bukovac
Natura Slavonica
