JEZERA Petnja i Ljeskove vode, kanjon Pljuskara i pašnjak Gajna neke su od glavnih prirodnih znamenitosti kojima se ponosi Brodsko-posavska županija. Primarni ekološki sustavi su šume i močvare, obrađena područja (travnjaci, oranice, voćnjaci i vinogradi), umjetni vodeni sustavi (akumulacijska jezera, ribnjaci) i šume. Oko 30 posto županije prekriveno je šumom, pri čemu je bukova i grabova šuma u planinskim dijelovima, a hrastova pomiješana s jasenovom, brijestovom i lipovom u nizinama.

Vode i močvare su važni ekološki sustavi, visoke vrijednosti glede biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz rijeku Savu ima nekoliko zaštićenih područja - Jelas polje i Bara Dvorina te dio Lonjskog polja na istoku. Umjetno jezero Petnja smješteno je na južnoj strani Diljgore, 3,5 km sjeveroistočno od Sibinja, odnosno sedam kilometara sjeverozapadno od Slavonskog Broda. Nastalo je izgradnjom vodne brane 1968., izvrsno se integriralo u okoliš i danas predstavlja sastavni dio ekosustava Dilj gore. Vodu daje 15-ak diljskih izvora, a osnovni je potok Petnja. Jezero oduševljava svojim izgledom, šumskim okruženjem, stazama za šetnju, mogućnostima za ribolov, veslanje i druge sportove na vodi te čistim zrakom. Privlačno je zaljubljenicima u prirodu, a zbog dubine od osam metara i bogatog ribljeg fonda i ribičima. Posebnu čar jezeru daje stapanje plavetnila vode sa zelenilom i šarenilom šuma, što mu je donijelo naziv Diljsko oko.

Trag milijuna godina

Sjeverno od ovog zaštićenog lokaliteta, a nedaleko od izvora potoka Petnje (Vidovo brdo), nalazi se nekoliko manjih špilja, među kojima najzanimljiviji erozivni oblik čini lijepi šumski kanjon Pljuskara koji, uz špilju, obuhvaća i tri slapa na potoku. Ovaj neotkriveni raj oblikovao je istoimeni potok s tri slapa, a najinteresantnija atrakcija je mala špilja čiji je strop prekriven fosilima iz razdoblja kada je cijelo ovo područje bilo pod Panonskim morem. U blizini špilje lijepi je planinarski dom.

Najveći dio puta do područja starog nekoliko milijuna godina može se prevaliti autom, no jedan dio valja prijeći i pješice. Ipak, već sam pogled na fascinantni, dvadesetak metara duboki kanjon s potokom koji se ulijeva u Petnju dovoljan je da sve misli o umoru padnu u drugi plan.

- Pljuskara je za mene čarobna šuma koju sam tražio cijeli život, mjesto iz znanstvene fantastike. Ondje sam se sklonio od gužve i stresa i pronašao svoj mir. Nikada ne znam što ću novo pronaći na Pljuskari, ali svaki put kad nešto otkrijem, pojave se asocijacije. Treba samo upotrijebiti maštu i ući u priču. A kada jednom uđete u priču, više ne osjećate umor, nego želite vidjeti sve više i više - kaže planinar i zaljubljenik u prirodu Ivica Klem, koji već 17 godina gotovo svakodnevno pohodi i skrbi o tom važnom geološko-paleontološkom šumskom lokalitetu u srcu Slavonije.

Spas od izumiranja

Jedinstveni prisavski poplavni pašnjak Gajna svojevrsno je čudo prirode koje u doba visokog vodostaja Save pruža utočište brojnim autohtonim vrstama poput podolskog goveda, ovce cigaje, crne slavonske svinje i posavskog konja. Ovaj zaštićeni krajolik smješten je istočno od Slavonskog Broda, kod sela Oprisavci. Na njemu se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se zbog proljetno-jesenskih poplava zadržava voda. Time se obnavlja vodeni, biljni i životinjski svijet bara, što tehnički pospješuje postojanje lateralnog kanala koji Gajnu presijeca u zapadnom dijelu te vodu skupljenu na Dilj gori odvodi u Savu, odnosno u bare Gajne. Gajna predstavlja jedinstven primjer u Hrvatskoj gdje je čovjek, uz "koristan" učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku, omogućio razvoj biljnog i životinjskog svijeta.

Na površini od 500 hektara obitava trećina populacije zaštićenih podolskih goveda (oko 150 grla), koje je od izumiranja spasilo Brodsko ekološko društvo. Zahvaljujući prirodnoj, neisforsiranoj i zdravoj prehrani te cjelogodišnjem boravku na otvorenom, meso podolca izvrsne je kakvoće i moglo bi biti adut domaće turističke ponude.

- U našu je zadrugu udruženo 17 proizvođača kojima smo osigurali svu mehanizaciju i infrastrukturu za ostanak na pašnjaku. Želimo da uzgoj podolskog goveda postane isplativa gospodarska djelatnost lokalnom stanovništvu - kaže Šimo Beneš, predsjednik Brodskog ekološkog društva i upravitelj Pašnjačke zadruge braniteljske zadruge Eko-Gajna. Na Gajni živi i desetak posavskih konja, a od nedavno njezini su redovni stanovnici i slavonske svinje. One se za vrijeme poplava povlače na desetak uzdignutih dijelova terena koji u takvo vrijeme postaju otoci. Na jednom od tih uzdignuća uređena je i kuća u tradicionalnoj arhitekturi s poučnim sadržajima.

Ljeskove vode, udaljene od Slavonskog Broda dvadesetak kilometara, smještene su u općini Bukovlje, sjeverno od naselja Kor-duševci. Omeđuju ih tri brda, a u samoj udolini spajaju se dva potoka. U području Ljeskovih voda nalazi se osam izvora, a voda koja iz njih izvire čista je i bistra, u blizini nema nikakvih zagađivača. Umjetno jezero, s branom visokom 10 metara, okruženo je gustom šumom. Osim za kupanje, jezero se tijekom godine koristi i za ribolov, dok su travnati tereni uz jezero idealno mjesto za sportske aktivnosti. U blizini jezera nalazi se i najviši vrh Dilj gore zvan Čardak, a obližnje šume bogate su raznovrsnom divljači.

Skriveni kutak bogat fosiliziranim ostacima

Posjetitelji Pljuskare iznenade se kada usred plodne slavonske ravnice odjednom nabasaju na stijenje na kojem ima fosiliziranih ostataka životinja. Ovaj skriveni kutak prirode bogat je fosiliziranim ostacima školjkaša i ježinaca iz Panonskog mora, a u nekim se špiljama na jednom četvornom metru svoda mogu pronaći deseci okamina. Kanjoni Pljuskare važan su geološko-paleontološki lokalitet na Dilj gori. Područje Pljuskare predstavljaju tri kanjona nastala erozijskim djelovanjem potoka koji su otvorili slojeve stijena nastalih i taloženih u pradavnom Panonskom moru. Na ovoj lokaciji nekada se nalazio i kamenolom s kojeg se uzimao kamen za izgradnju đakovačke katedrale te mnogih zidanih zdanja u Slavonskom Brodu i okolici.

Ostaci drevnih prašuma, na čijim su proplancima nekada plesale vile i zbivala se kojekakva čudesa, još uvijek su na dohvat ruke. No, za njih, osim šumara, u današnje vrijeme tek malo tko zna.

Svoje tajne krije i planina Psunj na čijem se jugozapadnom dijelu, nedaleko od Okučana, nalazi rezervat prirode. Na toj nadmorskoj visini nalazi se rezervat prirode Muški bunar. Na kraju planinarske staze poseban je izvor pitke vode, po kojemu je Metara šuma i dobila ime.

Pašnjak Gajna posjetiteljima svjedoči o prošlosti i životu seljaka u Slavoniji

U zaštićenom krajoliku Gajni prije nekoliko je godina izgrađen informativno-edukacijski centar Stan na Gajni. Uz rekonstrukciju i dogradnju tradicijske šokačke drvene kuće sa solarnim kolektorima i prostorijom prikladnom za edukativne radionice namijenjene djeci, biolozima, ribičima i rekreativcima, na pašnjaku je niknula i tzv. poučna staza s deset infopanoa. Gajna je tako napokon otvorena za turiste, no oni koji je žele vidjeti moraju se prethodno najaviti i poštovati stroga pravila ponašanja zbog specifičnog režima aktivnosti.

Šetačima obroncima Diljgore preporučuje se zaustavljanje kod Planinarskog doma "Đuro Pilar" u Popovićevoj šumici, izletištu brodskih planinara te kod ljetnikovca obitelji Brlić u kojem je Ivana Brlić Mažuranić napisala svoje najljepše pripovijetke za djecu.