Povodom Međunarodnog dana vlažnih staništa pričali smo s predsjednicom Brodskog ekološkog društva, Iris Beneš - koja je podsjetila na važnost očuvanja prirode i zaštitu od pretjeranog iskorištavanja. Kao primjer održivog upravljanja, istaknula je Gajnu - zajednički pašnjak koji je desetljećima primjer ravnoteže između čovjekove želje i prirodne mogućnosti.
SLAVONSKI BROD - Danas je obilježen Međunarodni dan vlažnih staništa - jer je daleke 1973. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisan prvi okolišni međunarodni sporazum - a u Republici Hrvatskoj prepoznato je pet ramsarskih područja: Kopački rit, Lonjsko polje, Vransko jezero, Crna mlaka i delta Neretve.
Vlažna staništa su iznimno produktivni ekosustavi koji obuhvaćaju preko 40 tipova, a ključna su za bioraznolikost - jer nude dom brojnim životinjama i čuvaju raznolikost flore. Ovogodišnje odabrane teme su kulturna baština i tradicionalno znanje. O njima, kao i o današnjem danu - više nam je ispričala Iris Beneš, predsjednica Brodskog ekološkog društva.
- Vlažna staništa među najvećim su mjestima pohrane ugljika, što je osobito važno u kontekstu klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja - trebaju nam mjesta koja pohranjuju ugljik. Zdrava staništa, poput zdravih šuma, travnjaka i vlažnih staništa, neka su od najintenzivnijih područja pohrane ugljika. Kada njima upravljamo na niskointenzivan način, dobivamo i dodatne benefite: štitimo bioraznolikost, okupljaju se oprašivači, ribe se mrijeste, ptice se hrane, a rijekama se omogućuje da se tijekom poplava slobodno razliju. - objašnjava Beneš i dodaje kako su prirodna vlažna staništa važna i kao način obrane od poplava.
- Prirodna vlažna staništa često su učinkovitija i manje štetna od klasičnih mjera obrane od poplava, iako je idealno kombinirati jedno i drugo. S obzirom na klimatske promjene i sve češće ekstremne vremenske nepogode, oluje i obilne padaline, jednostavno moramo pronaći načine za prirodan prihvat viška vode. Vlažna staništa važna su i u sušama jer u podzemnim vodama i na svojim područjima čuvaju zalihe vode, što je tada ključno. Tamo gdje su vlažna staništa ostala očuvana, uz njih uglavnom žive zajednice koje su shvatile da je niskointenzivno upravljanje dugoročno jedini održiv način upravljanja. - govori nam.
Ništa, poručuju iz Društva, nije moguće postići ako se nešto kratkoročno iskorištava do maksimuma, a zatim nestane. To je, kako kaže Beneš - čista logika.
- Cijeli svijet danas funkcionira na tom principu i svi idemo nizbrdo jer trošimo i uništavamo više nego što se Zemlja može prirodno obnoviti. - objasnila nam je.
Jedan od takvih primjera je i „zajednički“ pašnjak Gajna - kraj sela Oprisavci i Poljanci. Pašnjak je primjer koji je zaštićen inicijativom Brodskog ekološkog društva još od 1990. godine - jer je grupa građana tada shvatila da postoji prirodno bogatstvo koje treba zaštititi.
- Brodsko ekološko društvo od početka je organizacija u kojoj većinu članova čine ljudi iz lokalne zajednice. Prvih dvadeset godina provodili su isključivo volonterske projekte koji su u sebi kombinirali kulturnu i prirodnu baštinu. Izgrađena je osmatračnica ptica - kao rekonstrukcija tradicionalnog čardaka, nekadašnjeg stražarskog mjesta. Napravljena je u potpunosti od donacija drva iz šume i radom lokalnih majstora. - rekla je predsjednica PlusPortalu.
Takvi pothvati odrađeni su prije ozbiljnih projektnih financiranja. Kao udruga brzo su shvatili da prestanak ekstenzivnog načina stočarstva, ondje gdje su krave izlazile na ispašu i bile na pašnjacima, ugrožava ono zbog čega je Gajna uopće zaštićena. Kada nema stoke, počinju se širiti invazivne biljne vrste, područje zarasta u šikaru i drač.
- Zato smo 2007. godine preostale poljoprivrednike koji su još imali stoku na Gajni organizirali u - zadrugu. Danas se ona zove Pašnjačka zajednica - braniteljska zadruga Eko-Gajna. Već 2012. godine, u svom programu gospodarenja i pravilima upravljanja, uvedena su određena ograničenja. Zadruga je danas uključena u mjeru kravljaka velike prirodne vrijednosti, što znači da se ne smije imati više od jednog grla stoke po određenoj površini. Time se i dalje zadržava gospodarska djelatnost, ali se odriče dijela profita i intenzivnog korištenja kako bi se sačuvale određene biljne vrste u određenim razdobljima. Sve što se radilo tijekom ovih 35 godina na neki način podržava tradicionalne prakse - od kalemljenja divljih voćkarica starim sortama, kresanja vrba kako bi im se produžio životni vijek, do očuvanja izvornih pasmina. Reintroducirane su i hrvatske izvorne pasmine, jer su prilagođenije vlažnim staništima, manje zahtjevne i otpornije. - govori Beneš.
Iako ne može prepričati svih 35 godina rada - svaki korak članova Brodskog ekološkog društva i članova Zadruge - doveo je do toga da su ljudi prihvatili način života „s tim prostorom“.
- Danas znaju što treba činiti kada dolaze poplave, gdje ostaviti prostor, gdje su posađeni hrastovi i jaseni, koji se dijelovi čuvaju kao šuma, koje su bare očuvane. Provode se i restauracije staništa, a još devedesetih godina, u suradnji s Hrvatskim vodama, uspostavljen je mehanizam koji dovodi vodu u bare i depresije koje prve primaju vodu, kako bi se što dulje zadržala močvarna vegetacija. - objašnjava nam Beneš.
Kako je Gajna (tradicionalno) zajednički pašnjak - što je, naravno, pravno velik izazov, sve do 2015. - godine nije bilo moguće ostvarivati poljoprivredne poticaje, jer država nije znala kako tretirati tradicionalnu podjelu kao „zajedničke korisnike“ - točnije, do tada je bila paradigma - „ili pravni ili državni“.
- Nakon toga uspjeli smo promijeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu i prihvatiti kolektivnog korisnika kao zakonitog. Kod takvih pionirskih pothvata jednostavno morate sami krčiti put. Smatram da je Gajna zaista primjer zbog kojeg nas redovito pozivaju na međunarodne konferencije da ga predstavimo. - objasnila nam je.
Za Brodsko-posavsku županiju rijeka Sava ima ključnu ulogu kada je riječ o vlažnim staništima i zaštićenim područjima. Osim rijetkih primjera u brdskim dijelovima, gotovo sva značajnija prirodna područja u županiji na neki su način vezana upravo uz Savu - sve do zapadnog dijela županije. Na tom prostoru nalaze se i tri značajna krajobraza (Gajna, Jelas polje i pašnjak Iva) - a svi su izravno povezani s rijekom Savom. Riječ je o nacionalno zaštićenim područjima, no uz njih treba promatrati i dodatni sloj zaštite kroz europsku ekološku mrežu Natura 2000 - koja obuhvaća područja važna za očuvanje ptica. Iz perspektive zaštite prirode, rijeka Sava stalno je izložena različitim pritiscima - od pretjeranih regulacija vodotoka i gradnje brana do vađenja šljunka i zahvata vezanih uz riječni promet.
- Sava je pod stalnim pritiscima, ali u europskim okvirima još uvijek možemo biti zahvalni na onome što imamo. Kada pogledate njezine meandre i velika poplavna područja, poput Lonjskog polja, koje je jedno od najvećih prirodnih retencijskih područja u Europi, jasno je koliko je važno biti svjestan njezine vrijednosti. - objašnjava Beneš.
Na pitanje koju bi poruku povodom Međunarodnog dana vlažnih staništa uputila građanima, Beneš poručuje:
- Građanima bih rekla da, dok oni mirno spavaju, vlažna staništa čuvaju biljni i životinjski svijet nužan za njihovu prehranu, disanje i sam opstanak. Ona nas štite i brane od poplava, zato sljedeći put, kada se spomenu vlažna staništa, nemojte prvo pomisliti na komarce i blato. - rekla je Beneš i dodala posebnu poruku koju je uputila i donositeljima odluka
- Donositeljima odluka poručujem da u javnim politikama učine sve što je moguće kako bi se spriječila pohlepa koja nas kao društvo često vodi, a koja onemogućuje život sljedećim generacijama. - zaključuje.
