2149
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Brodsko ekološko društvo (BED), najpoznatije po revitalizaciji i očuvanju Gajne na području općine Oprisavci, ove godine slavi 35. rođendan. Tim je povodom danas u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu otvorena izložbe 'Ljudi za prirodu, priroda za ljude'.
- BED je od kraja osamdesetih, od ideje grupe građana koji razmišljaju o okolišnim temama, od inicijative zaštite konkretnog područja 20-ak kilometara istočno od Slavonskog Broda (poplavni pašnjak Gajna), do danas izraslo kroz programe i projekte vezane za edukaciju javnosti i zakonodavnu borbu za očuvanje prirodne i kulturne baštine, starih hrvatskih pasmina, načina poljoprivrede koji ne šteti prirodi. Danas je ta tema kontroverzna. Veliki su rascjepi između zaštite prirode i poljoprivrede. No, mi pokazujemo da se ne moramo gledati preko nišana te da postoji mogućnost smanjiti ambiciju, dati prirodi mjesta i hraniti se zdravo. Sve to prikazano je izložbom koju svi mogu pogledati do kraja rujna. Hvala Gradskoj knjižnici Slavonski Brod na tomu. To je jedan od šireg programa Zelene knjižnice. - kazala je Iris Beneš.
Umirovljeni liječnik zaštitno je lice BED-a te čovjek koji je tijekom tri i pol desetljeća volonterski neumorno radio na očuvanju prirode - dijelom kao predsjednik, a dijelom kao tajnik.
- Nevladine udruge imaju težak put. Počeli smo u doba kad je u Ilici bio Republički zavod za zaštitu prirode - to je bilo prije osnutka. Osnovani smo 19. svibnja 1989. godine. Uvijek nam prigovaraju da smo zeleni koji će, kad sazriju, pocrvenjeti. No, mi nastojimo biti izvan politike jer ekologija i ljubav prema prirodi nemaju politički predznak. Ljudi imaju otpor prema zelenima jer se u politici uvijek netko angažira radi interesa. Interes u ovakvom radu mora postojati, ali ne osobni, nego opći društveni. Ako bar dijelom to uspijemo, moramo biti zadovoljni. Trideset i pet godina je puno. Bilo je puno lijepih, ali i krivih koraka. No, uvijek smo otvoreni za promjene i rast pa volim kad mi ljudi postavljaju pitanja o našem radu - makar ona bila neugodna. Jer i kroz to svi učimo. - poručio je doktor Šimo Beneš.
Najveći vidljivi uspjeh BED je učinio u Programu zaštite i unaprijeđenja Gajne. Na njihovu preporuku, Gajna je 14. rujna 1990. dobila status zaštićenog krajolika, a BED je kao Udruga dobila pravo nadzora nad provedbom mjera i uvjeta zaštite prirode u suradnji sa inspekcijskim službama.
- Nažalost, u Republici Hrvatskoj malo se pozornosti posvećuje radu i angažmanu nevladinih organizacija, kojom god se temom one bavile. Ovdje je riječ o zaštiti prirode koja možda dosad nije bila top tema. Nadam se da će se to promijeniti i da će u novom mandatu Vlade to biti puno konkretnije. Rad BED-a pratim od 2001. godine. Nadam se da će tim tempom i neumanjenim žarom nastaviti brinuti o prirodi te isticati prirodne značajke Brodsko-posavske županije o kojima mnogi ništa ne znaju. To je šteta. Danas je prvi dan škole. I djecu treba što više uključivati u obilaske, edukacije i općenito zaštitu prirode. Dr. Beneš je pionir i najzaslužniji je za ono što je Gajna danas. Šokci iz Oprisavaca koji su u sinergiji kada je u pitanju ta zaštita prirode, ljudi su bez kojih to ne bi bilo ni moguće ni zamislivo. - kazao je državni tajnik Željko Vuković iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
BED i danas ostaje rijedak primjer udruge koja je, zajedno s lokalnom zajednicom, upravljala zaštićenim područjem. Suradnja na tom polju nastavljena je i s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije koja od 2007. godine formalno upravlja Gajnom. Danas BED ima 160 registriranih članova i oko 40 aktivista. Dosad je bio uključen u 30-ak većih projekata ostalih organizacija vezanih za Savu.
- Trideset pet godina nije malo i na tomu im čestitam. Naša suradnja s BED-om je izvrsna. Primjer smo prave sinergije jer u ovom slučaju nevladina udruga radi isti posao kao javna ustanova. Tako smo partneri ili suradnici u mnogo projekata i zajednički štitimo prirodni fenomen. Možemo ovom prilikom i najaviti novi projekt na Gajni koji će biti realiziran u narednih godinu dana. Riječ je o ekološkom digitalnom pogledu odnosno izgradnji replike starog čardaka koji su se u srednjem vijeku koristili u vojne svrhe odnosno kao promatračnice. Mi ćemo napraviti promatračnicu za ptice na kojoj će kroz digitalni pogled biti moguće vidjeti i ostala događanja na Gajni. - najavio je Mario Pavičić, viši stručni savjetnik iz Javne ustanove Nature Slavonice.
Osim što govori o tri i pol desetljeća rada članova BED-a, izložba je donijela i izbor najljepših fotografija građana - rezultat natječaja Priroda u oku kamere. Grm ribizla obasjan lipanjskim suncem u podne jedna je od nagrađenih fotografija.
- Bili smo u berbi i jednostavno mi se svidjelo kako je sunčeva svjetlost prolazila kroz grm. Uhvatila sam taj trenutak. Dugo se bavim fotografijom i tako sam odlučila poslati svoj rad na ovaj natječaj. Priroda je okus, boja, hrana, sve,... Zato priroda i fotografija uvijek idu zajedno. To mi je hobi i ono što stvarno volim. - kazala je autorica izložene fotografije, Marija Matokanović iz Stare Gradiške.
BED treba i nove mlade snage pa u tom duhu doktor Beneš poručuje kako je svaki volonterski sat izdvojen za prirodu jednako važan i vrijedan - dali ih u svom životu tek nekoliko ili, pak, tisuću kao što to čine članovi BED-a.
Kada si sa strane zarađivao sređivanjem lažnih invalidskih mirovina, lakše je biti ekološki osvješten. Također, cijeli projekt Gajne ju je učinio nepristupačnom ljudima i djeci. Tako da ono što je danas je nečiji osobni projekt od kojega nekoliko pojedinaca ima... Prikaži svema koristi. Ja svoje dijete ne mogu više odvesti da se tamo prošeta jer su bikovi, konji i psi tamo.