- Uvijek nam prigovaraju da smo zeleni koji će, kad sazriju, pocrvenjeti. No, mi nastojimo biti izvan politike jer ekologija i ljubav prema prirodi nemaju politički predznak. Ljudi imaju otpor prema zelenima jer se u politici uvijek netko angažira radi interesa. Interes u ovakvom radu mora postojati, ali ne osobni, nego opći društveni. - poručio je dr. Beneš, u svakom smislu zaštitno lice Brodskog ekološkog društva.
SLAVONSKI BROD - Brodsko ekološko društvo (BED), najpoznatije po revitalizaciji i očuvanju Gajne na području općine Oprisavci, ove godine slavi 35. rođendan. Tim je povodom danas u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu otvorena izložbe 'Ljudi za prirodu, priroda za ljude'.
- BED je od kraja osamdesetih, od ideje grupe građana koji razmišljaju o okolišnim temama, od inicijative zaštite konkretnog područja 20-ak kilometara istočno od Slavonskog Broda (poplavni pašnjak Gajna), do danas izraslo kroz programe i projekte vezane za edukaciju javnosti i zakonodavnu borbu za očuvanje prirodne i kulturne baštine, starih hrvatskih pasmina, načina poljoprivrede koji ne šteti prirodi. Danas je ta tema kontroverzna. Veliki su rascjepi između zaštite prirode i poljoprivrede. No, mi pokazujemo da se ne moramo gledati preko nišana te da postoji mogućnost smanjiti ambiciju, dati prirodi mjesta i hraniti se zdravo. Sve to prikazano je izložbom koju svi mogu pogledati do kraja rujna. Hvala Gradskoj knjižnici Slavonski Brod na tomu. To je jedan od šireg programa Zelene knjižnice. - kazala je Iris Beneš.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Umirovljeni liječnik zaštitno je lice BED-a te čovjek koji je tijekom tri i pol desetljeća volonterski neumorno radio na očuvanju prirode - dijelom kao predsjednik, a dijelom kao tajnik.
- Nevladine udruge imaju težak put. Počeli smo u doba kad je u Ilici bio Republički zavod za zaštitu prirode - to je bilo prije osnutka. Osnovani smo 19. svibnja 1989. godine. Uvijek nam prigovaraju da smo zeleni koji će, kad sazriju, pocrvenjeti. No, mi nastojimo biti izvan politike jer ekologija i ljubav prema prirodi nemaju politički predznak. Ljudi imaju otpor prema zelenima jer se u politici uvijek netko angažira radi interesa. Interes u ovakvom radu mora postojati, ali ne osobni, nego opći društveni. Ako bar dijelom to uspijemo, moramo biti zadovoljni. Trideset i pet godina je puno. Bilo je puno lijepih, ali i krivih koraka. No, uvijek smo otvoreni za promjene i rast pa volim kad mi ljudi postavljaju pitanja o našem radu - makar ona bila neugodna. Jer i kroz to svi učimo. - poručio je doktor Šimo Beneš.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Najveći vidljivi uspjeh BED je učinio u Programu zaštite i unaprijeđenja Gajne. Na njihovu preporuku, Gajna je 14. rujna 1990. dobila status zaštićenog krajolika, a BED je kao Udruga dobila pravo nadzora nad provedbom mjera i uvjeta zaštite prirode u suradnji sa inspekcijskim službama.
- Nažalost, u Republici Hrvatskoj malo se pozornosti posvećuje radu i angažmanu nevladinih organizacija, kojom god se temom one bavile. Ovdje je riječ o zaštiti prirode koja možda dosad nije bila top tema. Nadam se da će se to promijeniti i da će u novom mandatu Vlade to biti puno konkretnije. Rad BED-a pratim od 2001. godine. Nadam se da će tim tempom i neumanjenim žarom nastaviti brinuti o prirodi te isticati prirodne značajke Brodsko-posavske županije o kojima mnogi ništa ne znaju. To je šteta. Danas je prvi dan škole. I djecu treba što više uključivati u obilaske, edukacije i općenito zaštitu prirode. Dr. Beneš je pionir i najzaslužniji je za ono što je Gajna danas. Šokci iz Oprisavaca koji su u sinergiji kada je u pitanju ta zaštita prirode, ljudi su bez kojih to ne bi bilo ni moguće ni zamislivo. - kazao je državni tajnik Željko Vuković iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
BED i danas ostaje rijedak primjer udruge koja je, zajedno s lokalnom zajednicom, upravljala zaštićenim područjem. Suradnja na tom polju nastavljena je i s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije koja od 2007. godine formalno upravlja Gajnom. Danas BED ima 160 registriranih članova i oko 40 aktivista. Dosad je bio uključen u 30-ak većih projekata ostalih organizacija vezanih za Savu.
- Trideset pet godina nije malo i na tomu im čestitam. Naša suradnja s BED-om je izvrsna. Primjer smo prave sinergije jer u ovom slučaju nevladina udruga radi isti posao kao javna ustanova. Tako smo partneri ili suradnici u mnogo projekata i zajednički štitimo prirodni fenomen. Možemo ovom prilikom i najaviti novi projekt na Gajni koji će biti realiziran u narednih godinu dana. Riječ je o ekološkom digitalnom pogledu odnosno izgradnji replike starog čardaka koji su se u srednjem vijeku koristili u vojne svrhe odnosno kao promatračnice. Mi ćemo napraviti promatračnicu za ptice na kojoj će kroz digitalni pogled biti moguće vidjeti i ostala događanja na Gajni. - najavio je Mario Pavičić, viši stručni savjetnik iz Javne ustanove Nature Slavonice.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Osim što govori o tri i pol desetljeća rada članova BED-a, izložba je donijela i izbor najljepših fotografija građana - rezultat natječaja Priroda u oku kamere. Grm ribizla obasjan lipanjskim suncem u podne jedna je od nagrađenih fotografija.
- Bili smo u berbi i jednostavno mi se svidjelo kako je sunčeva svjetlost prolazila kroz grm. Uhvatila sam taj trenutak. Dugo se bavim fotografijom i tako sam odlučila poslati svoj rad na ovaj natječaj. Priroda je okus, boja, hrana, sve,... Zato priroda i fotografija uvijek idu zajedno. To mi je hobi i ono što stvarno volim. - kazala je autorica izložene fotografije, Marija Matokanović iz Stare Gradiške.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
BED treba i nove mlade snage pa u tom duhu doktor Beneš poručuje kako je svaki volonterski sat izdvojen za prirodu jednako važan i vrijedan - dali ih u svom životu tek nekoliko ili, pak, tisuću kao što to čine članovi BED-a.
