Damir Udovičić i Planinarsko društvo Dilj gora još su nas jednom podsjetili na čarobni svijet koji nam je nadohvat ruke te nudi spas od ludila svakodnevice. Ne uživaju svi privilegiju Brođana da uživo mogu pratiti razdoblje vladavine proljetnica.
SLAVONSKE gore nisu ni visoke ni krševite poput naših planina na kršu, ali upravo u tome leži njihova posebnost. To su zeleni otoci usred panonskih nizina, krajolika koji je stoljećima oblikovan ljudskom rukom i prirodnim promjenama. I sam Slavonski Brod kao grad ima jednu od rijetkih zemljopisnih povlastica – da već nakon 45 minuta hoda iz gradske gužve možete biti u zelenilu diljskih šuma.
Proljetnice su vrlo osjetljive na branje i gaženje pa je najbolji način da ih sačuvamo – jednostavan. Krećimo se oprezno, promatrajmo ih u njihovom prirodnom okruženju i ponesimo ih sa sobom tek kao uspomenu u obliku fotografije.
S prvim toplijim danima, nakon što okopni snijeg, a prije nego što krošnje ozbiljno zazelene, započinje kratka, ali upečatljiva faza – vladavina proljetnica. To su biljke koje koriste kratko razdoblje obilja svjetlosti u šumi. Dok drveće još nema lišća, šumsko tlo postaje njihova pozornica.
PD Dilj gora
Vrlo brzo prekrivaju tlo – pojavljuju se jaglaci, visibabe, kukurijek, plućnjaci, jetrenka ili plava šumarica, šafrani, bijela šumarica, gavez, izmjenično lisna žutika, pasji zub, ljuskavica, proljetni drijemovac, zlatica,medvjeđi luk, zimzeleni i druge vrste, ovisno o području i tipu šume. Njihova energija dolazi iz podzemnih “skladišta” – lukovica, gomolja i rizoma – što im omogućuje da brzo niknu, procvatu i jednako brzo nestanu do iduće sezone.
U isto vrijeme, uz prve proljetnice, često se može uočiti i zanimljiv pratitelj – crveni peharček, jarkocrvena gljiva koja se pojavljuje na vlažnom tlu i šumskom otpadu. Iako na prvi pogled neupadljiva zbog svoje veličine, bojom se jasno ističe i kao da prati buđenje šume u stopu.
PD Dilj gora
Na pojedinim mikrolokacijama, osobito uz vlažnije dijelove šuma i šumske lokve, u istom razdoblju nailazimo i na mrijest šumske smeđe žabe. Ta kratka, ali intenzivna aktivnost dodatno potvrđuje koliko se života pokreće u vrlo kratkom vremenu ranog proljeća.
PD Dilj gora
Osim što su vizualno dojmljive, proljetnice imaju i važnu ulogu u prirodi. Njihov nektar predstavlja prvu pravu gozbu za kukce nakon zime – bumbare, pčele, leptire i druge oprašivače koji upravo tada započinju svoju aktivnost.
Jedna od najposebnijih među njima svakako je kockavica (Fritillaria meleagris). Njezini pognuti cvjetovi, prošarani purpurnim i bijelim poljima, podsjećaju na šahovsku ploču i čine je lako prepoznatljivom. Raste na vlažnim staništima, poput poplavnih livada i svijetlih šuma, a zbog svoje osjetljivosti i ugroženosti spada u strogo zaštićene vrste. Upravo zato njezino očuvanje ovisi o očuvanju staništa – posebno o prirodnom režimu vlage.
PD Dilj gora
No, upravo zbog svoje nježnosti, proljetnice zahtijevaju i poseban odnos. Vrlo su osjetljive na branje i gaženje, pa je najbolji način da ih sačuvamo – jednostavan. Krećimo se oprezno, promatrajmo ih u njihovom prirodnom okruženju i ponesimo ih sa sobom tek kao uspomenu u obliku fotografije.
PD Dilj gora
Planinari, kao dio zajednice, važni su dionici u očuvanju prirode i njezine zaštite. Naša prisutnost u prirodi nije prijetnja, već upravo suprotno – mi smo među rijetkima koji prirodu redovito obilazimo, pratimo promjene u okolišu i na njih upozoravamo.
Iako su planinarske aktivnosti ponekad na meti kritika, često se pritom zanemaruje činjenica da planinari djeluju odgovorno i u skladu s pravilima. Kreću se označenim stazama, ne ostavljaju tragove iza sebe i svojim primjerom promiču kulturu boravka u prirodi.
Upravo zato mi planinari nismo samo korisnici prostora, nego i njegovi čuvari. Naša uloga u očuvanju prirode nije zanemariva – ona je ključna i to je naša misija.
Svjesni smo da svaki naš korak, svaka inicijativa i svaka promjena koju pokrećemo znači korak naprijed – za prirodu i za zajednicu.
Fotografije članova Planinarskog društva Dilj gora snimljene su na različitim lokacijama Dilja – od Sovskog jezera, Pljuskare i Oriovčića do Ljeskovih voda i drugih zelenih destinacija koje redovito posjećujemo.
Tekst uredio i prilagodio: Damir Udovičić, PD Dilj gora, Sekcija čuvara planinske prirode
